Crnogorska privreda indirektno će biti pogođena rusko-ukrajinskom krizom, dok će totalni ekonomski rat između Evropske unije (EU) i Rusije imati uticaja na kompletnu ekonomiju, smatra finansijski analitičar Oleg Filipović.
“Crna Gora ne može biti pogođena direktno, već indirektno. Prevashodno zbog toga što je Crna Gora izgradila institucije u skladu sa EU i zavisna je od evropskog tržišta. Totalni ekonomski rat koji je nastao između EU i Rusije uticaće na kompletnu privredu. Najprije na monetarni sistem i turizam, a najviše smo izloženi zbog pozicije javnoga duga”, kazao je Filipović.
Uz podsjećanje kako na globalnom tržištu svakodnevno dolazi do povećanja cijene energenata, Filipović kaže da će se to preliti i na Crnu Goru.
“To se već i osjeća u konstantnom rastu cijene goriva i osnovnih životnih namirnica”, naveo je on.
Na pitanje kakve bi mjere ekonomskih vlasti trebale biti u cilju ublažavanja posljedica krize, Filipović pojašnjava da se mora ići paralelno na radikalni ekonomski pristup.
O mjerama…
“Što bi u praktičnom značilo: ograničavanje cijene rasta, a sa druge strane, ući u radikalnu ekonomsku reformu, počevši od poreskog sistema, penzionih reformi, pa do usvajanja i aktivizacije novih zakona kako bi se aktiviralo finansijsko tržište i isto uskladilo i uspostavilo kontakt sa većim finansijskim tržištem”, kazao je naš sagovornik.
Na taj način bismo, kako je rekao, privukli različite vrste fondova, kao što su investicioni, hedž fondovi i referentni fondovi.
“Na taj način bi se formirala nova grana industrije, tzv. finansijska industrija koja bi uz turizam u kratkom vremenskom periodu mogla ostvariti profitnu poziciju”, rekao je on.
Turistička privreda se, u cilju ublažavanja rusko-ukrajinskog konflikta, mora promptno okrenuti ka regionalnom i tržištu EU
Kriza će bez sumnje uticati i na predstojeću ljetnju turističku seonu.
“Uticaće svakako i najdirektnije na predstojeću sezonu, jer ruski i ukrajinski turisti su predstavljali oko 30 odsto turista u Crnoj Gori. Da bi se nadomjestio njihov uticaj turistička privreda se mora promptno okrenuti ka regionalnom i tržištu EU”, smatra Filipović.
Sa druge strane, kako je rekao, neophodno je restrukturiranje javnih turističkih preduzeća u smislu, pronalaženja novih investitora na dugi rok, koji bi “pored osavremenja i kreiranja nove ponude prema ovim tržištima uticao i na promjenu i načina razmišljanja naše turističke privrede, kako u investicionom tako i u Know-How smislu”.
Region spas za sezonu
“Region je spas za sezonu, u ovom periodu na kratak rok. Na srednji i dugi rok treba se usmjeriti ka evropskom i azijskom tržištu”, smatra Filipović.
Govoreći o tome ima li razloga za strah za bankarski sistem i stabilnost finansija u Crnoj Gori, Filipović odgovara: “Razloga ima više za strah: Sa aspekta javnih finansija smo najugroženiji jer imamo najveći javni dug u regionu. Sa bankarskog aspekta svakako će doći do rasta kamatnih stopa koje su i onako visoke u Crnoj Gori”.
Zanimalo nas je i može li biti ugrožen ruski kapital u Crnoj Gori.
“Što se tiče ruskog kapitala, Crna Gora kao članica NATO pakta je jedina zemlja na Balkanu koja je otvorila sva pregovaračka poglavnja sa EU. Mora pratiti vanjsku politiku EU i blokirati svu imovinu i sav onaj kapital koji je obuhvaćen sankcijama prema Rusiji. Takođe Crna Gora mora biti spremna, kao ranjiv ekonomski sistem, i da zaštiti svoje interese ukoliko bi je ruski kapital posmatrao kao ‘potencijalno dobro tržište za sakrivanje njihovog kapitala imovine'”, zaključio je Filipović.
Izvor: RTCG
