Ekonomske aktivnosti u eurozoni porasle su u oktobru najsporijim tempom u nešto više od dvije godine, odražavajući posustajanje priliva novih narudžbi, pokazuje u utorak objavljeni izvještaj londonske kompanije Markit.

Indeks menadžera nabavke (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u oktobru za jedan bod u odnosu na prethodni mjesec, na 53,1 bod, najnižu vrijednost od septembra 2016. godine, utvrdili su u londonskoj kompaniji za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Njegova je vrijednost time ipak za 0,4 boda viša no što su u Markitu naveli u prvoj procjeni.

“Usporavanje aktivnosti pod uticajem izvoza povezano je s zaoštrenim trgovinskim napetostima i carinama, a situaciju su dodatno pogoršali sve veća politička neizvjesnost, pojačana nesklonost riziku i postroženi uslovi finansiranja”, tumači glavni ekonomista Markita Chris Williamson.

U takvim se okolnostima trend sporijeg rasta proširio i na uslužni sektor, koji je u prošlom mjesecu bilježio najslabiji rast aktivnosti od početka prošle godine, primjećuju u Markitu.

Ukazuju takođe na vezu između posustajanja ekonomskih aktivnosti i najslabijeg priljeva novih poslova od septembra 2016. godine.

Kompanije su nastavile da zapošljavaju nove radnike, s obzirom na kontinuirano gomilanje nerealizovanih narudžbi, dok podaci o cijenama iznova signaliziraju naglo povećanje troškova poslovanja zbog viših troškova goriva i energenta.

Među vodećim ekonomijama eurozone u Markitu izdvajaju najslabiji rast aktivnosti u Njemačkoj u pet mjeseci i pad aktivnosti u Italiji nakon nešto manje od četiri godine rasta, dovodeći to u vezu s političkom neizvjesnošću u te dvije zemlje.

“Iako brojke iz istraživanja za potrebe PMI-ja signaliziraju podizanje prve procjene o 0,2-postotnom ratu BDP-a u trećem tromjesečju, jasno je da je ekonomija usporilo i da se slabost pojačala na ulasku u četvrto tromjesečje”, zaključuje Williamson.