U predvečerje ove nemirne decenije, 31. decembra 2019, Svjetska zdravstvena organizacija je obaviještena o zabrinjavajućem nizu misterioznih slučajeva upale pluća u Kini. Do marta 2020. pandemija kovida zaključala je svijet i nanijela udarac globalnom ekonomskom rastu u naredne dvije godine.

Upravo kada je svijet izašao iz te krize, stigla je nova katastrofa s ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. Cijene nafte su porasle, podstičući inflaciju. Lanci snabdijevanja, koji su već prekinuti pandemijom, upali su u još veći nered. Posebno dramatičan je bio trgovinski raskid Evrope sa Rusijom kao najvećim energetskim partnerom.

A bilo je i značajnih manjih zapleta: krah kriptovalute, revolucija rada od kuće i sve uočljivije prisustvo vještačke inteligencije u radnoj svakodnevici. Prolaziti kroz sve to bi bilo u najmanju ruku kao vratolomna vožnja. Da li će biti bolje u 2024? Na to se ne treba kladiti.

Šira slika

Dramatični događaji u posljednjih nekoliko godina ostavili su značajne ekonomske posljedice. Iako je inflacija u naprednim svjetskim ekonomijama bitno usporena, kamatne stope i dalje su visoke. Neizvjesno je kada bi one mogle da padnu, pošto centralne banke ne žele da to urade prerano zbog toga jer ne znaju da li je inflacija zaista ukroćena.

Neki stručnjaci smatraju da će efekti pooštravanja monetarne politike početi da se osjećaju 2024. godine, pošto vjerovatno nisu imali uticaja 2023.

“Globalna ekonomija nije oslabila onoliko koliko smo mislili, s obzirom na sve šokove koje smo vidjeli”, kaže Adam Slejter, vodeći ekonomista Oksford Ekonomiksa. “Ipak, mislimo da će ponešto od toga biti samo pitanje vremena”.

Slejter očekuje da će globalni rast sledeće godine biti znatno “slabiji” i ne isključuje tehničku recesiju.

Očekuje se da globalni rast BDP-a neće biti mnogo drugačiji u 2024. u odnosu na 2023, ali mnogi predviđaju usporavanje.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj u narednoj godini očekuje globalni rast od 2,7 odsto, u odnosu na 2,9 odsto u 2023. Međunarodni monetarni fond očekuje rast od 2,9 odsto, dok je Evropska centralna banka prognozirala stopu od tri procenta.

Rast u pojedinim regionima svijeta biće različit. Na primjer, MMF očekuje mnogo jači rast u SAD, nego u Kini ili Evropi.

Gledajući Zmaja

Hlađenje kineske ekonomije je nešto što treba pažljivo pratiti tokom godine, s obzirom na to koliko je važna za svijet u cjelini. “To je važno za globalni rast i važno je regionalno u Aziji za dinamiku te ekonomije”, kaže Slejter.

Sušant Sing iz indijskog Centra za istraživanje politike, kaže da je ključno pitanje za narednu godinu da li će kineska ekonomija da “oživi ili da tone”.

Svjetska banka je ove godine upozorila da će kineska ekonomska slabost nepovoljno uticati na istočnu Aziju kao cjelinu, tradicionalno jednog od najvećih svjetskih ekonomskih pokretača.

Međutim, Vilijam Rajnš iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu pokazuje više optimizma: “Jedna od zanimljivih karakteristika ekonomija koje kontroliše država je njihova sposobnost da odlože posljedice svojih grešaka”.

“Oni će reći bankama: dajte kredite ovom sektoru. Reći će kompanijama da ne mogu bankrotirati ili će reći kompanijama da treba da propadnu, ako žele da pošalju signal. Ali, vlada odlučuje o tome”.

On misli da se pogrešno predviđa implozija kineske ekonomije, mada razumije ozbiljnu ekonomsku zabrinutost zbog tamošnje ekonomske situacije.

“Imaju neke veoma jake izvozne sektore, počevši od baterija za električna vozila, čitavu gomilu kategorija potrošačke elektronike, minerala”, kaže Rajnš.

“Mislim, imaju velike djelove ekonomije koji su visoko konkurentni na globalnom nivou, i to se neće promijeniti”.

Brine ga, međutim, Tajvan. Iako je nedavni sastanak Sija Đinpinga i Džozefa Bajdena nagovijestio neku vrstu otopljenja u američko-kineskim odnosima, mogućnost kineske invazije na Tajvan visi nad globalnom ekonomijom kao mač nad glavom.

Iako je invazija malo vjerovatna – ona bi 2024. bi bila šok ogromnih razmjera – Rajnš kaže da je to nešto što ga iskreno brine. “Si razmišlja o svom nasljeđu, a jedna od stvari koje još želi da uradi jeste da stavi posljednji dio u slagalicu.“

Ukrajina, hrana i gorivo

Možda sukob na Tajvanu nije scenario bliske budućnosti, rat u Ukrajini će vjerovatno i dalje značajno uticati na globalnu ekonomiju 2024. Za Singa je to i dalje najvažnija varijabla.

“Definitivno je to rat Rusije i Ukrajine, jer direktno utiče na tri stvari: hranu, đubrivo i gorivo. Dakle, te tri stvari utiču na najveći broj ljudi, posebno na globalnom jugu”, kaže on.

Dodaje da je rat imao snažan uticaj na globalna tržišta energije i hrane u posljednje dvije godine, pri čemu su najsiromašniji na svijetu najviše pogođeni, pa bi stabilizovanje situacije ili neko rješenje donijelo dobrobit velikom broju ljudi.

On smatra da se ekonomske prognoze i analize fokusiraju na bogatije zemlje, a ne na svijet u razvoju i tamošnja ozbiljna ekonomska pitanja, koja su se na mnogo načina pogoršala od pandemije.

Sing ističe Indiju kao primjer gdje visoke stope rasta maskiraju realnost života za ogromnu većinu u zemlji. Indijska vlada je nedavno objavila da će besplatno obezbijediti žitarice za više od 800 miliona ljudi, što govori da budućnost nije tako svijetla, ako je to potrebno za dvije trećine stanovništva.

Izborna groznica

Indija je jedna od nekoliko zemalja u kojima će se sledeće godine održati važni izbori. Zapravo je 2024. najveća izborna godina u istoriji s više od četiri milijarde ljudi koji će glasati širom svijeta. Brazil, Pakistan, Indonezija, Turska, Meksiko, Bangladeš i potencijalno Velika Britanija spadaju, pored Indije, u zemlje gdje će građani izaći na birališta.

Dobar broj tih izbora ima globalni ekonomski značaj, ali teško je ne zaustaviti se na američkim predsjedničkim izborima kao najvažnijim od svih.

Donald Tramp trenutno vodi u anketama ispred predsjednika Bajdena i mogao bi sledećeg novembra da dobije istorijski drugi mandat. S obzirom na to kako je vodio trgovinski rat sa Kinom tokom svog posljednjeg predsjedavanja, postoji velika zabrinutost zbog toga šta bi drugi Trampov mandat mogao da znači za globalnu ekonomiju.

“Bio bi to veliki šok, jer on već govori o paušalnim carinskim nametima i raznim prilično prelomnim stvarima“, kaže Vilijam Rajnš.

“Možete biti sasvim sigurni da će ostatak svijeta pretjerano reagovati ili svakako pokazati neku reakciju”.

Ako bi Tramp pobijedio, preuzeo bi dužnost tek 2025. godine.

Postoji širok spektar drugih faktora i mogućih događaja na koje su poslovni lideri i ekonomisti usredsredili svoj pogled. Zelena tranzicija u više sektora i brz tempo razvoja vještačke inteligencije vjerovatno će postati još važniji za poslovne diskusije.

Ali, kao što su nam pokazali događaji poput pandemije i rata u Ukrajini, često su neočekivane i nepredvidljive stvari te koje imaju najveći uticaj.

“Ono što me više brine jesu događaji kao što su ’crni labudovi’, koji nisu predvidljivi, a koji dovode do kataklizmičkih reakcija”, rekao je Rajnš. U anglosaksonskom ekonomskom žargonu “crni labud” označava događaj koji se nije mogao predvidjeti, ali koji donosi teške posljedice.

Nemojte se dakle iznenaditi ako bude još iznenađenja.

Izvor: DW