Procjena ekonomskog rasta na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju na prostoru Evrope i centralne Azije povišena je na 2,4% za 2023., navodi se u danas objavljenom izvještaju Svjetske banke o ekonomskim kretanjima u ovoj regiji (Europe and Central Asia Economic Update).
Porast odražava poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje centralne Azije, kao i postojanost potrošnje građana u Turskoj te brži rast od očekivanog u Rusiji, zbog velikog porasta državnih izdataka u vojne i socijalne svrhe. Ne računajući Rusiju i Ukrajinu, očekuje se da regionalni učinak dosegne rast od 3% u 2023. Međutim, ova stopa rasta niža je od dugoročnog prosjeka prije pandemije. Ukupno gledano, očekuje se da će rast u polovini zemalja Evrope i centralne Azije u 2023. biti manji ili neznatno veći u odnosu na 2022. godinu.
Za period 2024–25. prognozira se godišnja stopa rasta od 2,6% zbog slabe ekonomske ekspanzije u Evropskoj uniji (EU) – najvećem trgovinskom partneru zemalja regije – visoke inflacije, pooštrenih uslova finansiranja i posljedica invazije Rusije na Ukrajinu.
„Međusobno povezani ekonomski šokovi invazije Rusije na Ukrajinu, krize troškova života i klimatskih rizika donose zahtjevne izazove za Evropu i centralnu Aziju“, istaknula je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. „Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih ekonomskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije ekonomije“.
Negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u razvoju i tržišta u nastajanju u Evropu i centralnoj Aziji. Visoka inflacija mogla bi potrajati zbog nestabilnijih svjetskih tržišta roba i skoka cijena energenata. Svjetska finansijska tržišta mogla bi postati još nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uslova finansiranja. Svjetski ekonomski rast u periodu 2020–2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem periodu od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabiti.
“Ovogodišnji fiskalni deficiti ostali su manje-više isti uprkos ranijim planovima vlasti da provedu fiskalnu konsolidaciju nakon nekoliko godina velikog porasta javne potrošnje zbog COVID-a i krize životnih troškova“, naglasio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. “Državni budžeti će i dalje biti pod pritiskom sve većih troškova starenja stanovništva, viših kamata, neophodnih ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica te rješavanja drugih međusobno povezanih kriza“.
Ukrajinska ekonomija će vjerovatno rasti po stopi od 3,5% ove godine, nakon smanjenja od 29,1% poslije invazije Rusije na ovu zemlju, zahvaljujući stabilnijoj opskrbi električnom energijom, povećanoj javnoj potrošnji, neprekidnoj podršci donatora, boljoj žetvi i preusmjeravanju dijela izvoza preko zapadnih granica zemlje.
Ovogodišnji rast u Turskoj dosegnut će 4,2%, što je posljedica smanjene političke neizvjesnosti i postojane potrošnje građana. Ipak, prosječna stopa rasta u 2024. i 2025. godini vjerojatno će pasti na 3,5% uslijed smanjene domaće potražnje u uvjetima sve viših kamatnih stopa i postupne fiskalne konsolidacije. U Rusiji će skok državne potrošnje i postojana potrošnja građana vjerovatno dovesti do rasta od 1.6% u 2023., koji će pasti na 1,3% u 2024. te 0,9% u 2025. zbog ograničenja kapaciteta i slabije domaće potražnje.
Za centralnu Aziju predviđa se jačanje rasta na 4,8% u tekućoj godini i održavanje prosjeka od 4,7% u 2024. i 2025. ukoliko inflacija bude umjerena.
S druge strane, u zemljama Zapadnog Balkana prognozirano je usporavanje na 2,5% ove godine i porast na 3,3% u 2024. i 2025., kao odraz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postepenog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte u čijem finansiranju učestvuju donatori. U 2023. godini potrošnja se održala u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, čemu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potražnje za njihovim izvoznim proizvodima u EU.
U nekim zemljama jača trgovina i povećani priliv novca i ljudi i dalje pospješuju ekonomske aktivnosti, naročito u centralnoj Aziji i južnom Kavkazu, pa su tako Armenija, Gruzija i Tadžikistan već drugu godinu zaredom u vrhu zemalja regije prema ekonomskom rastu.
