Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord rekao je u intervjuu za Glas Amerike da ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je – između ostalog – neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.

Zvaničnik Svjetske banke izrazio je i optimizam će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene – posebno hrane, ipak i dalje visoke.

Glas Amerike: U izvještaju EK se pominje i plan rasta EU za Zapadni Balkan, i to u kontekstu strukturnih reformi potrebnih da se održi ekonomski rast. Taj plan predviđa da Evropska unija izdvoji šest milijardi dolara za infrastrukturu i reforme da pomogne integraciju regiona u jedinstveno tržište. Koliko je daleko region odmakao u pogledu tih reformi?

Rekord: To je velika šansa. U svijetlu izazova u regionu, vidjeli smo se da se otvara ta prilika za Zapadni Balkan, koja predstavlja kombinaciju novca kao i šansi, sve zajedno šest milijardi eura. Oko polovine bi bilo uloženo u poboljšanje infrastrukture, a preostala polovina je uslovljena reformama. Do sada, pet od šest ekonomija usaglasilo je akcione planove reformi. To je proces preduzimanja mjera koje su usklađene sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, uz resurse koji to podržavaju. Međutim, postoji nekoliko oblasti koje pružaju prilike i prije pristupanja ekonomija Zapadnog Balkana.

Prvo, to su reforme koje se tiču unapređenja trgovine i riječ je o ideji kojom se dalje razvija ono što se dogodilo tokom pandemije kovida, kada je Evropska unija omogućila brži protok medicinskih proizvoda i vakcina. Ideja je da se uvedu takozvane zelene trake, odnosno 13 prioritetnih kontrolnih punktova između Zapadnog Balkana i Evropske unije da bi se zaista dramatično ubrzalo vrijeme koje je potrebno da se roba prebaci s jedne strane granice na drugu, uz pojačano dijeljenje informacija i poboljšanje infrastrukture.

To je važno zašto što se sa EU i dalje obavlja oko 70 odsto trgovine, riječ je i o velikom investicionom partneru. Mnogo ekonomskih prilika potiče od integracije sa globalnim lancima. I drugo je šansa za Zapadni Balkan da se pridruži jedinstvenom platnom sistemu EU. Za Crnu Goru bi to moglo da se dogodi za nekoliko nedelja. Time bi se dramatično smanjili troškovi i vrijeme potrebno za novčane transakcije između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Prema našim procjenama, oko 800 miliona eura godišnje troši se na doznake i bila bi ogromna finansijska prilika ako bi se to samo prepolovilo.

Glas Amerike: Kada smo posljednji put razgovarali, pomenuli ste da bi to moglo da se dogodi do kraja godine za region… Da li je to i dalje procjena?

Rekord: Jeste. Niz zemalja je formalno podnijelo prijave da se priključe jedinstvenom platnom sistemu. Očekujemo da se uskoro donese odluka za Crnu Goru. Mislim da su i druge ekonomije – Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija – prilično blizu. To nije samo pitanje da se postane dio platnog sistema, tu su i poboljšanja infrastrukture kada je riječ o bankarskim sistemima. Međutim, to je nešto što će se dogoditi veoma brzo. I tu će građani zaista da primjete razliku, mnogo prije pristupanja.

Glas Amerike: I pomenuli ste da će se to dogoditi vrlo brzo za Crnu Goru. Kakve će joj to konkretne benefite donijeti?

Rekord: Na primjer, ja živim u Beču. Ako želim da pošaljem novac iz Beča, Austrije u Njemačku, uradim transfer preko jedinstvenog platnog sistema (SEPA) i on se obavlja gotovo odmah, bez ikakvih dodatnih troškova. I za nekoliko mjeseci na Zapadnom Balkanu, kada zemlje budu dio platnog sistema i kada obave infrastrukturna poboljšanja u smislu bankarskog sistema, imaćete mnogo brže prekogranične isplate, uz značajno niže troškove. I u regionu ima mnogo doznaka iz Evrope, često povezanih sa velikim troškovima.

Bez većeg uticaja povećanja plata na inflaciju u Crnoj Gori

Glas Amerike: U Crnoj Gori je počela primjena vladinog programa Evropa sad 2, u okviru kojeg su povećane plate građanima. Koliko će to da utiče na ukupnu ekonomsku situaciju, naročito fiskalnu stabilnost i stopu inflacije?

Rekord: Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada.

Glas Amerike: A da li očekujete da ta povećana potrošnja privremeno utiče na stopu inflacije?

Rekord: Mislim da neće značajno uticati na inflaciju. Nastaviće se pad.

Glas Amerike: Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Svjetska banka preporučuje dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju. O kojim konkretno je mjerama riječ?

Rekord: Ima niz mjera… Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode.

Glas Amerike: Da li mislite da će to dugoročno biti održivo?

Rekord: Mislim da je riječ o ambicioznom planu koji ima svaku šansu da bude uspješan. I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji.

Glas Amerike: Crnogorska vlada, od formiranja prošle godine, zadužila se za više od milijardu dolara, a sledeće mora da vraća stare drugove u gotovo istom iznosu, prema procjenama medija. I Svjetska banka je pomenula značajne finansijske potrebe Crne Gore u budućnosti, u svijetlu izazova kada je riječ o globalnim finansijskim uslovima. Imajući u vidu da će biti suočena i sa deficitom naredne godine, da li mislite da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti ili ne smatrate da će se to dogoditi?

Rekord: Mislim da je Crna Gora u snažnoj poziciji. Kao što sam pomenuo, udio ukupnog duga u BDP-u je značajno pao posljednjih pet godina.

Glas Amerike: Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine…

Rekord: Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore.

Glas Amerike: I Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina. Šta to podrazumijeva?

Rekord: To znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit – koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta – bio održiv u srednjem roku. Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa.

Izvor: VOA

Foto: VOA/Rekord