Novi talas pandemije i posljedice ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine mogli bi da obustave turističku aktivnost, dodatno ubrzaju pritiske na cijene hrane i energije i dovedu do pooštravanja finansijskih uslova, dok bi povećana politička neizvjesnost mogla negativno uticati na investicije, usporavajući ekonomski oporavak Crne Gore.

Ovo je navedeno u izvještaju Evropske komisije o zajedničkim zaključcima ekonomsko-finansijskog dijaloga između Evrope unije i Zapadnog Balkana i Turske, donešenih u okviru godišnjeg dijaloga o ekonomskoj politici održanog u Briselu 24. maja.

„Značajna povećanja plata i cijena roba mogu dodatno da pogoršaju inflatorne pritiske, dok bi rast uvoza mogao da bude veći od očekivanog ako se investicioni planovi u potpunosti sprovedu“, istaknuto je, pored ostalog, u izvještaju.

Bilo bi prikladno da se, kako je navedeno, s obzirom na veliku neizvjesnost u pogledu potencijalnih daljih efekata pandemije i uticaja ruskog rata protiv Ukrajine, pruži ciljana i privremena podrška ugroženim domaćinstvima i kompanijama, ako bude potrebno.

Plan

„Vlada Crne Gore treba da uloži dalje napore u borbi protiv korupcije, poboljšanju vladavine prava, poboljšanju transparentnosti i jačanju institucija i socijalnog dijaloga kako bi se pozabavila identifikovanim strukturnim izazovima i efikasno sprovela Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan“, navedeno je u dokumentu.

Jačanje dugoročne održivosti javnih finansija takođe, kako je napisano, zahtijeva poboljšanja u fiskalnom upravljanju i upravljanju javnim investicijama.

„Parlament često usvaja nove inicijative za rashode, a da na odgovarajući način ne uzima u obzir njihove fiskalne implikacije. Velikim infrastrukturnim projektima treba bolje upravljati i dati im prioritete u svjetlu raspoloživog fiskalnog prostora“, navedeno je u dokumentu.

Dodaje se da bi praćenje planova za uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije doprinijelo boljem kreiranju fiskalne politike.

Crnogorske vlasti bi trebalo da, kako je navedeno, nastave da se fokusiraju na to da regulatorno okruženje učini povoljnijim za poslovanje.

„Digitalizacija javne uprave, zajedno sa potpunom implementacijom e-nabavki imaju potencijal da unaprijede efikasnost i transparentnost regulatornog okruženja, smanje troškove i ograniče mogućnosti za korupciju. Kontinuirani dijalog i saradnja, koja uključuje državu, lokalnu administraciju, preduzeća i partnere iz civilnog društva je od ključnog značaja“, zaključak je sastanka u Briselu.

Neformalna ekonomija

Dalji prioritet je, kako je precizirano, smanjenje veličine i obima neformalne ekonomije.

„Reforme programa ‘Evropa sad’ iz 2021. godine smanjile su poresko opterećenje na rad i sa reformama u regulatornom okruženju mogle bi imati značajan uticaj na neformalnost. Praćenje uticaja ovih reformi i osmišljavanje naknadnih akcija, uključujući sveobuhvatan plan za smanjenje neformalnosti, neophodno je za postizanje trajnih rezultata“, istaknuto je u izvještaju.

U dokumentu je navedeno i da su „stalno niska aktivnost i visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama, mladima i niskokvalifikovanom i visokom dugotrajnom nezaposlenošću, dodatno pogoršane krizom kovida-19, od koje se tržište rada još nije oporavilo“.

„Stopa mladih ljudi koji nisu zaposleni, nemaju obrazovanje ili obuku i dalje je visoka. Crna Gora je počela izradu plana implementacije ‘Garancije za mlade’ kako bi riješila ovu situaciju“, napisano je u izvještaju.

Dodaju i da neusklađenost vještina ostaje prepreka za prelazak na posao.

„Poboljšanje efikasnosti aktivnih mjera na tržištu rada i koordinacija između službi za zapošljavanje i socijalnih službi zabilježili su ograničen napredak i stoga i dalje postoje destimulacije za rad. Paralelno sa tim, 2021. je primijećen određeni napredak u jačanju socijalnog dijaloga. Napori Vlade da poboljša širi inovacioni ekosistem učinili su korak napred osnivanjem Fonda za inovacije“, navedeno je u dokumentu.

Preporuke

Učesnici primjećuju da je Crna Gora ostvarila napredak u nekoliko statističkih oblasti, naime u nacionalnim računima (pružanjem svih komponenti izlaza i skoro svih godišnjih podataka o rashodima i prihodima) i stranim direktnim investicijama.

„Crna Gora takođe treba dati prioritet prenošenju obavještenja o proceduri prekomjernog deficita i statističkih podataka o Vladinim finansijama zbog toga što Eurostat u ovoj fazi nije u mogućnosti da ocijeni njihovu usklađenost“, istaknuto je u dokumentu.

Crna Gora pozvana je da, pored ostalog, pažljivo procijeni i analizira kretanja cijena i bude spremna da koristi ograničene alate koji su dostupni u okviru izabranog monetarnog okvira kako bi osigurala stabilnost cijena.

„Treba osigurati transparentno i tačno izvještavanje o kvalitetu imovine i adekvatnim rezervisanjem, kao i blagovremeno praćenje nalaza iz pregleda kvaliteta imovine i nastaviti da smanjuje praznine u podacima, posebno u pogledu sektora nekretnina“, navedeno je u dokumentu.

Vlasti su pozvane i da ojačaju fiskalnu održivost ponovnim uvođenjem prvobitno planiranih mjera prihoda budžeta za 2022. „uz istovremeno pružanje dodatne ciljane podrške ugroženim domaćinstvima i preduzećima ako je potrebno da se ublaži uticaj negativnih šokova“.

„Treba iskoristiti višak prihoda da se obuzda deficit u 2022, te usvojiti novu srednjeročnu fiskalnu strategiju sa budžetom za 2023, uključujući konkretne mjere konsolidacije i ciljanje primarnog suficita od 2024. i kontinuirano smanjenje javnog duga u srednjem roku, ukoliko oporavak bude čvrsto utemeljen“, napisano je u dokumentu.

Treba usvojiti i izmjene i dopune Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i preduzeti konkretne korake ka formiranju fiskalnog savjeta.

„Na osnovu analize ekonomskog i fiskalnog uticaja svih poreskih rashoda, pripremiti konkretne budžetske preporuke za smanjenje poreskih izdataka (kao što su izuzeća, odbici, krediti, odlaganja i tako dalje)“, navedeno je u dokumentu.

Usluge

Crna Gora je pozvana, pored ostalog, i da nastavi sa implementacijom digitalnih usluga za mikro, mala i srednja preduzeća i „dati prioritet razvoju i implementaciji interaktivne platforme e-uprave za transakcione elektronske usluge“.

„Usvojiti strateški plan za ‘Montenegro vorks’ i izvršiti analizu crnogorskih državnih preduzeća radi pripreme predloga optimalnog portfelja državnog vlasništva“, napisano je u dokumentu.

Vlasti su pozvane i da analiziraju rezultate programa „Evropa sad“ i da ih unesu „u sveobuhvatan akcioni plan za borbu protiv neformalnosti i početak njegove implementacije“.

„Osigurati strukturnu saradnju između centralnih i lokalnih vlasti u razvoju i implementaciji plana, uključujući i sprečavanje mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih“, preporuka je iz izvještaja.

Zaključak je da će „odlučnost i sposobnost Vlade da se uhvati u koštac sa identifikovanim strukturnim izazovima na otvoren način, uz efikasnu upotrebu i implementaciju IPA podrške i Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, odrediti potencijal za podsticanje oporavka nakon pandemije i ekonomske otpornosti, kao i podsticanje inkluzivnog rasta, konkurentnosti i ubrzavanje tranzicije ka zelenijoj i digitalnijoj ekonomiji“.

Izvor: Pobjeda