U sklopu paketa zakona usmjerenih ka borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, EK je predložila da se sva pravila koja vrijede za finansijske institucije preslikaju i na kriptomjenjačnice
Ako ste posljednjih godina koristili bankarske usluge, podizali kredit, otvarali račun za kompaniju i slično, vrlo vjerovatno ste se susreli s obveznim upitnikom u kojem se provjeravaju vaše veze s politikom, terorizmom i eventualnim pranjem novca. Taj upitnik jedna je od mjera koju je bankama nametnula Evropska unija u sklopu zajedničke borbe protiv finansijskog kriminala, pranja novca i prikrivenog finansiranja terorizma. Ostale mjere uključuju provjeru klijenata, njihovog identiteta, izvora prihoda i slične aktivnosti.
Sada Evropska komisija, u novom paketu zakona koji se bavi finansijskim kriminalom, predlaže da se obim ovih pravila za banke proširi i na kompanije koje pružaju usluge trgovanja kriptovalutama. Berze i mjenjačnice kriptovaluta koje djeluju na području Evropske unije, prema novom prijedlogu zajedničke evropske regulative, morale bi poslovati u skladu s tim pravilima.
Ova promjena značila bi prije svega da bi svi učesnici kriptotržišta morali da rade transparentno, te da bi pružaoci usluga morali sprovoditi dubinsku analizu svojih klijenata, kao što to čine banke. Drugim riječima, Evropska komisija želi da osigura potpunu transparentnost svih transakcija kriptovalutama, što bi trebalo omogućiti sprječavanje i otkrivanje slučajeva kada se one koriste za pranje novca ili finansiranje terorizma.
Potpuno bi se time zabranilo anonimno trgovanje kriptovalutama, jer pružaoci usluga ne bi smjeli dozvoliti nikome da otvori račun (wallet) kod njih bez da otkrije svoj identitet i pruži im sve potrebne informacije.
U EK se nadaju da će Evropski parlament i Vijeće relativno brzo raspraviti i donijeti nova pravila, nakon čega će ih države članice EU trebati unijeti u vlastite zakone.
Za sprovođenje ove regulative i svih drugih pravila vezanih za pranje novca i finansiranje terorizma, EK predlaže osnivanje jedinstvenog tijela koje će nadzirati te procese. Njegov će naziv biti AMLA (Anti-Money Laundering Authority), a zadatak će mu biti koordinirati napore nacionalnih vlasti i osigurati da se privatni sektori ispravno i konzistentno ponašaju u skladu sa zajedničkim evropskim pravilima. Agencija AMLA bi trebala s radom započeti 2024. godine, a s aktivnim nadzorom nešto kasnije, kada sve države članice preslikaju novi zakonodavni okvir u svoje regulative.
(SEEbiz)
