Privredna komora Crne Gore je organizovala prvi u nizu seminara pod nazivom „Efikasna konkurencija – izazovi i prepreke konkurencije na tržištu“, a u okviru projekta finansiranog od strane Evropske Unije „Increasing the capacity of institutions harmonising and implementing of EU acquis in the area of Competitiveness and Innovation“ .

Cilj seminara je postizanje što jasnijeg poznavanja obaveza konkurencije, te izbjegavanje kršenja pravila i time povezanih sankcija, s obzirom na to da je poznavanje pravila a istovremeno i poznavanje prakse, kako u Evropskoj Uniji, tako i u okruženju od izuzetne važnosti za korektno nastupanje na tržištu.

Naime, pregovori za članstvo u Evropskoj Uniji važe za jedan od prioriteta vanjske politike ne samo u Crnoj Gori, nego u svim državama koje su sa Evropskom Unijom sklopile odgovarajuće sporazume o pridruživanju i/ili ostalim oblicima ekonomske saradnje.

– Poseban izazov u pomenutim pregovorima, pored vladavine prava, predstavlja poglavlje koje se odnosi na konkurenciju i državne pomoći. Uzevši u obzir da je efikasna konkurencija osnov ekonomske (i političke) stabilnosti, pregovori na tom području predstavljaju poseban izazov, te je dobar pravni okvir i efikasno sprovođenje pravila u praksi od izuzetne važnosti – kazala je u svom uvodnom izlaganju dirtektorica Sektora udruženja PKCG Slavica Pavlović.

Ona je istakla da Privredna komora ima prepoznatljivu ulogu u procesu pridruživanja EU, te da karakter, obim i dinamika aktivnosti Komore idu u korak sa ukupnim aktivnostima države u integracionim procesima.

– Imamo predstavnike u svim pregovaračkim poglavljima koja se bave ekonomskim temama, tako da se privrednicima omogućava da kroz učešće u odborima Komore budu dio pregovaračkog procesa, te da upućuju i obrazlažu svoje zahtjeve u pogledu spremnosti za preuzimanje obaveza u svim oblastima pregovora. Komora te zahtjeve objedinjuje i kroz učešće u radnim grupama za pregovore omogućava da stavovi privrede budu uvaženi – kazala je Pavlović.

Prema njenim riječima, osnov na kojem je formirana i počiva tržišna privreda jedne zemlje predstavlja politika tržišne konkurencije. A jedno od najznačajnijih mjesta čini politika zaštite konkurencije čije efikasno sprovođenje doprinosi unapređenju ekonomije, razvoju i rastu broja privrednih društava, unapređenju ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, privlačenju novih investicija, povećanje proizvodnje i izvoza.

– Poštovanjem politike konkurencije, učesnici imaju priliku da funkcionišu pod jednakim uslovima na tržištu, tako da jedino mjerilo njihovog uspjeha postaje kvalitet – poručila je Pavlović.

Enis Huremović, zamjenik direktora Agencije za zaštitu konkurencije izrazio je posebnu zahvalnost Privrednoj komori na uspostavljanju saradnje, što će, prema njegovim riječima, doprinijeti još većem poznavanju pravila zaštiti konkurencije i bit garant za efikasniju buduću saradnju.

– Uz postojeću transparentnost u radu, trudili smo se i da predstavimo kompleksnost pravila zaštite konkurencije. S obzirom na to da obezbjeđivanje funkcionisanja konkurencije na dobrobit potrošača podrazumijeva i funkcionisanje na dobrobit privrede, a kao rezultat toga i na opšte dobro, suštinski cilj je interes zaštite konkurencije na tržištu a time i krajnjih korisnika proizvoda i usluga – kazao je on.

Prema njegovim riječima, konkurencija predstavlja osnovnu vrijednost na kojoj počiva razvoj i rast Evropske unije.

– Cilj politike konkurencije, u skladu sa EU vrijednostima, jeste stvaranje razvijenih i efikasnih pravila tržišne konkurencije, kojim bi se osiguralo pravilno funkcionisanje tržišta, odnosno omogućilo potrošačima korišćenje pogodnosti koje pruža strukturisano slobodno tržište – istakao je on.

Kako navodi, pregovaračko poglavlje osam stavlja pred Crnu Goru brojne izazove kako u praćenju legilsativnog okvira, tako i administrativnih kapaciteta koje je neophodno sprovesti u samom sistemu, te istakao da se od Crne Gore traži unapređenje u ovoj oblasti.

Huremović je takođe kazao da se uskoro očekuju novi zakon o zaštiti konkurencije, koji će kaznenu politku staviti pod nadležnost Agencije.

– U skladu sa praksom svih zemalja EU, savjet ce biti nadležaposan za izricanje  kazni – istakao je on.

Apostrofirao je da pravila u oblasti zaštite konkurencije predstavljaju ključnu osnovu za sve kompanije koje će imati priliku da učestvuju na jedinstvenom evropskom tržištu, te da se pravila moraju poštovati.

Yngve Engstrem, šef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, u svom uvodnom izlaganju naglasio je važnost konkurencije u ekonomiji i njen uticaj na dobrobit građana.

– Iako postoji tržište, ono ne pruža sve prednosti građanima ako nema zaštite države u smislu konkurencije. U malim ekonomijama, poput crnogorske, suočavanje s izazovima konkurencije može biti teško, s malim brojem kompanija i velikom mogućnošću zloupotrebe – kazao je on.

Situacija je, kako navodi, izazovna, ali to ne znači da ni velike kompanije i ekonomije nemaju problema s zloupotrebom dominantnog položaja. Tržišna ekonomija predstavlja jedini način da ekonomija donese benefite ljudima, podstiče inovacije i ideje, te doprinosi opštem napretku ekonomije i kompanija.

On je takođe istakao važnost praćenja ponašanja kompanija, ali i stanja tržišta.

– U Crnoj Gori postoji niz prepreka, ali važno je naglasiti nužnost suzbijanja nefer poslovanja radi zaštite kvalitetnih kompanija i investitora. Smatram da se učenjem iz iskustava zemalja koje su već prošle ovaj proces može postići značajan napredak – kazao je Engstrem.

On je izrazio posebno zadovoljstvo što se danas raspravlja o ovoj temi, te da ga raduje što je Privredna komora Crne Gore svjesna važnosti ove oblasti.

Andrej Plahutnik vođa tima projekta, EPRD i predavač na seminaru istakao je da bez zdrave konkurencije nema stabilne ekonomije, a samim tim ni politike, poručujući da je konkurencija temelj svakog poslovanja na tržištu.

– Cilj je da potrošač na kraju dobije više za svoj novac, da ima dobar izbor proizvoda i usluga, i to je  ono što predstavlja temelj tržišne ekonomije – kazao je on.

Govoreći o projektu „Increasing the capacity of institutions harmonising and implementing of EU acquis in the area of Competitiveness and Innovation“, istakao je da se u okviru njega, između ostalog, radi na uspostavljanju jedinstvene kontakt tačke.

– Ova jedinstvena kontakt tačka predstavlja izuzetnu važna stvar, što znači da će preduzetnici na jednom mjestu moći da dobiju sve informacije u vezi sa otvaranjem preduzeća i više neće biti bespotrebnog gubljenja vremena od instituucije do institucije – kazao je Plahutnik.

Prema njegovim riječima, intenzivno rade sa Akreditacionim tijelom i Institutom za standardizaicju, a u posebnom fokusu je i saradnja sa Agencijom za zaštitu konkurencije.

– Sa današnjim seminarom počinjemo predstavljanje politike i prava konkurencije, sa akcentom na to šta se dogodi ako se pravila ne poštuju – kazao je Plahutnik, posebno ukazujući na to kakve mogućnosti preduzetnici imaju, ako zbog nelojalnog poslovanja drugih učesnika na tržištu imaju neku štetu, te kako mogu reagovati.

On je naveo da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jasno navodi da crnogorske institucije moraju implementirati politiku ili pravila konkurencije koja zabranjuju restriktivne sporazume i zloupotrebu dominantnog položaja, isto kao što je to slučaj u EU.

– Slovenija ima značajna iskustva u ovoj oblasti i mi možemo pomoći Crnoj Gori u angažovanju stručnjaka iz različitih oblasti, posebno u vezi sa pravilima o državnoj pomoći, jer imamo resurse i eksperte na raspolaganju koji vam mogu pružiti značajnu pomoć. Posebno je bitno razumjeti kako aplicirati za državnu pomoć, gdje je  zaista neophodno poznavanje pravila – istakao je on.

Plahutnik je tokom predavanja govorio o specifičnim izazovima u pristupnim pregovorima, obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), te kriterijumima za zatvaranje pregovora. On je analizirao uticaj ovih odredbi na crnogorsku ekonomiju, sa posebnim fokusom na preduzeća.

Prezentovao je osnovna pravila konkurencije, uključujući i pitanje državne pomoći. Izveo je kratku komparativnu analizu sprovedenu od strane Komisije EU, Suda pravde EU te nacionalnih i regionalnih implementacija. Takođe, dao je pregled odabranih odluka EU i Evropskog suda pravde.

U drugom dijelu predavanja, fokus je bio na praksi i primjerima konkurencije iz EU i država članica. Plahutnik je detaljno razmatrao različite aspekte konkurencije, uključujući restriktivne sporazume, bid-rigging u javnim nabavkama, zloupotrebu dominantnog položaja, vertikalne sporazume, kontrolu koncentracije, nelojalnu konkurenciju, damping i pitanje državne pomoći. Posebno je naglasio identifikaciju kritičnih sektora koji su izloženi riziku od kršenja konkurencije.

Plahutnik je učesnicima seminara pružio sveobuhvatan pregled pravnog okvira EU i Crne Gore u vezi s konkurencijom te je kroz konkretne primjere i analize dodatno osvijetlio ključne aspekte ovog važnog područja.