Evropska centralna banka je svoju ključnu kamatu za refinansiranje spustila na novi istorijski minimum od 0,15 posto, dok je stopu za prekonoćne depozite, u skladu s očekivanjima i neslužbenim najavama, gurnula u negativnu teritoriju, što znači da će banke, žele li novac pohraniti kod ECB-a, za to morati platiti, a ne dobiti kamatu na depozit, javlja Die Zeit.
Spuštanje stope za refinansiranje na 0,15 posto samo je jedna od mjera kojima ECB želi podstaknuti privrede članica eurozone i EU u krizi. Niske bi kamate trebale podstaknuti konjunkturu i inflaciju.
Spustili kamate ukupno više od četiri posto
Zbog okolnosti krize, Evropska centralna banka spušta kamatne stope kontinuirano još od sredine 2008. godine, pa je kamate spustila kumulativno za više od četiri posto, a stopa od 0,25 posto bila je važeća od novembra prošle godine.
Uz to, evropske banke plaćat će kaznenu kamatu ukoliko se odluče novac deponovati u ECB-u, umjesto da ga plasiraju preduzećima i potrošačima u obliku kredita. Zbog toga se ECB prvi put u istoriji odlučila na depozite nametnuti negativnu kamatu od 0,10 posto.
Industrija i banke su već ranije počele kritikovati očekivane mjere ECB-a, piše Die Zeit, upozoravali su i nezavisni analitičari protiv negativnih posljedica cjenovnih balona koji bi mogli nastati.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Cjenovni baloni prijete
“Ultraniske kamate i prekomjerna likvidnost mogle bi postati sjemenom nove krize”, ocijenio je Michael Hüther, direktor IW-a, njemačkog instituta za ekonomiju. Kad investitori idu u potragu za visokim prinosima, to može dovesti do novih cjenovnih balona, na tržištu dionica ili nekretnina. Niske kamate umanjuju i pritisak na zemlje u krizi da sprovode reforme i ometaju njihovo razduživanje.
Dodatna nuspojava je i dugogodišnji pad kamata na štednju. Predsjednik njemačke udruge štedionica Georg Fahrenschon izjavio je da se štediše ovakvim potezom ECB-a ustvari potkradaju.
Nasuprot tome, klijenti banaka s dugoročnim kreditima za nekretnine plaćaju i dalje natprosječno visoke kamate, zbog ugovora sklopljenih u vremenu prije finansijske krize.
