Najkontroverzniji monetarni podsticaj Evropske centralne banke (ECB) i službeno je u četvrtak ugašen, no sve složenija ekonomska i politička situacija u Evropi siugeriše kako ostali podsticaji neće tako skoro biti ukinuti. Kako se i očekivalo, Vijeće guvernera ECB-a u četvrtak je potvrdilo da će krajem ovoga mjeseca prekinuti s programom otkupa obveznica vrijednim 2,6 biliona eura. Sadašnji stepen kamatnih stopa nije promijenjen, kako se i očekivalo.
Reinvestiranje gotovine
U saopštenju se navodi kako će monetarna vlast eurozone nastaviti s reinvestiranjem gotovine od dospjelih dužničkih hartija od vrijednosti koje je otkupila u posljednje tri godine te je taj potez povezala s odlukama o povećanju kamatnih stopa. Naglašavajući svoju namjeru da ostane aktivan na evropskom obvezničkom tržištu i u narednom razdoblju, ECB je najavio da će se reinvestiranje nastaviti “u produženom razdoblju nakon što započne povećanje ključnih kamatnih stopa, a u svakom slučaju dovoljno dugo za održavanje povoljnih likvidonosnih uslova”, stoji u saopštenju.
Prema očekivanjima, kamatne stope ECB-a neće početi rasti prije ljeta iduće godine. Podsjetimo, ECB je u januaru 2015. najavio taj program, a s kupovinama obveznica započeo je u proljeće te godine kako bi podstakao inflaciju u eurozoni. Banka je započela s tom vrstom podsticaja znatno kasnije od američke i britanske centralne banke zbog nesklonosti sjevernih članica prema takvoj vrsti pomoći zaduženim južnim članicama. Većina ekonomista smatra kako je program otkupa obveznica nesumnjivo zaslužan za ekonomski oporavak eurozone. Međutim, nakon vrlo snažnog rasta prošle godine – obilježenog najbržom stopom rasta BDP-a od finansijske krize – te nastavka pozitivnih trendova u prvom polugodištu, makroekonomski pokazatelji od juna nadalje nisu tako povoljni.
Rizika ne nedostaje
U trećem tromjesečju rast BDP-a pao je na 0,2 posto, najniže u četiri godine. A rastućih ekonomskih rizika ne nedostaje. Uz globalni trgovinski rat i sve haotičniji izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije te političku nestabilnost u Italiji, sada se pojavljuje i uticaj prosvjeda “žutih prsluka” na francuske javne finansije zbog ustupaka predsjednika Emmanuela Macrona.
“Završetak kvantitativnog popuštanja sada više izgleda kao nedostatak municije nego odluka utemeljena na uvjerljivim ekonomskim prognozama”, smatra Anatoli Annenkov, analitičar francuske banke Société Générale, prenosi Reuters. Predsjednik ECB-a Mario Draghi objavio je prognoze da će rast u eurozoni ove godine iznositi 1,9 posto, umjesto dva posto kako su sugerirale rujanske prognoze.
Poslovni dnevnik
