Uvelike se očekuje da će Evropska centralna banka na svom sastanku u četvrtak najaviti treće smanjenje kamatnih stopa ove godine, nakon što su donosioci politika naglasili smanjenje inflacionih rizika i slabije izglede za ekonomski rast.
Rast cijena na nivou glavnih stavki u eurozoni usporio je na 1,8% u septembru, što je ispod cilja centralne banke od 2% po prvi put u posljednje tri godine.
Smanjenje u četvrtak značilo bi da ECB po prvi put od decembra 2011. smanjuje stope na uzastopnim sastancima.
Očekivanja za brži tempo monetarnog popuštanja porasla su od sastanka ECB-a 12. septembra, kada su tržišni pokazatelji sugerisali samo jedno dodatno smanjenje kamatnih stopa ove godine, u poređenju sa dva koja su bila očekivana u četvrtak ujutro.
Zajedno s najnovijim podacima o inflaciji od 1. oktobra, promjena u sentimentu došla je uz umjerene komentare raznih članova ECB-a. Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, dodatno je uticala na tržišta, rekavši da najnoviji podaci “ojačavaju naše povjerenje da će se inflacija pravovremeno vratiti na cilj.”
Još jedan ključni faktor su izgledi za rast u eurozoni. ECB je prošlog mjeseca smanjila svoju prognozu rasta za eurozonu u 2024. godini zbog slabije domaće potražnje, sada projektujući rast BDP-a od 0,8%, u poređenju s prethodnih 0,9%. Neke od najvećih ekonomija eurozone i dalje se suočavaju s velikim izazovima, uključujući slabost u industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj i veliki fiskalni konsolidacioni projekat koji se nazire u Francuskoj, dok su pokazatelji sentimenta i dalje slabi.
Ekonomisti predviđaju nastavak uzastopnih smanjenja kamatnih stopa ECB-a zbog prijetnje preniske inflacije
Ekonomisti su tokom prošle sedmice u svojim izvještajima predvidjeli nastavak uzastopnih smanjenja kamatnih stopa ECB-a, pri čemu su neki istakli mogućnost da bi centralna banka uskoro mogla da se suoči s opasnošću preniske inflacije, piše CNBC.
Jack Allen-Reynolds, zamjenik glavnog ekonomiste za eurozonu u Capital Economicsu, predviđa smanjenje kamatnih stopa od 25 baznih poena u četvrtak i na svakom sljedećem sastanku dok depozitna stopa ne padne na 2,5%, u odnosu na trenutnih 3,5%.
Prema tržišnom konsenzusu, kamatna stopa bi mogla pasti na 2% do kraja 2025. godine, prema nizozemskoj banci Rabobank, s tržišnim cijenama oko 1,88%.
Ekonomisti iz Goldman Sachsa predviđaju još brži tempo smanjenja kamatnih stopa, sa sekvencijalnim smanjenjima koja bi depozitnu stopu dovela na 2% do juna 2025. godine. Bank of America Global Research predviđa nastavak tog trenda do kamatne stope od 1,5% do kraja te godine.
Ovaj agresivni kurs monetarnog popuštanja dolazi dok neki tvrde da se ECB sada suočava s dodatnim izazovom osiguravanja da inflacija ne padne nazad na postojane niske vrijednosti viđene prije pandemije, zbog kojih je ECB godinama držala kamatne stope u negativnoj teritoriji.
Šef francuske centralne banke, Francois Villeroy de Galhau, rekao je ranije ovog mjeseca za talijanske novine La Repubblica da je rizik od postizanja inflacije ispod cilja od 2% nešto što ECB pažljivo prati.
