Inflacija u eurozoni pala je na najniži nivo u četiri godine, zbog čega su analitičari i učesnici na tržištu predvidjeli nove novčane poticaje Evropske centralne banke, objavio je Bloomberg.

Indeks potrošačkih cijena pokazuje minimalan rast, a ekonomija Starog kontinenta pada u dublju recesiju. Suprotno ovome, ekonomisti anketirani od Bloomberga očekuju da ECB najavi novi niz vanrednih otkupa hartija od vrijednosti.

Većina ih očekuje povećanje podsticaja od najmanje 500 milijardi eura, što znači da će njihov ukupni iznos za ovu godinu doseći 1,6 biliona eura.

Podaci o godišnjoj inflaciji u eurozoni, koja je dostigla nivo od svega 0,1%, objavljeni su juče. Samo su cijene hrane porasle više, uglavnom zbog teških napora u vrijeme karantina, ali istovremenno su cijene energije pale za čak 12 posto, što je njihov najsnažniji pad u deceniji.

Moguće povećanje direktne kupovine obveznica na finansijskom tržištu ojačaće ulogu ECB-a u ekonomskom oporavku evropske ekonomije nakon krize.

Osim toga, pružiće svojevrsni “gornji limit” kamatnih stopa na državne obveznice što je vrlo važno u pozadini ambicioznog plana Evropske komisije da izda panevropske obveznice.

Do sada, makroekonomski podaci potvrđuju mračne prognoze predsjednice Evropske centralne banke Christine Lagarde. Predviđa da će se ekonomija eurozone smanjiti za između 8% i 12% do 2020. godine.

Većina ekonomista koje je anketirao Bloomberg očekuje da će se program direktnog otkupa obveznica nastaviti i u 2021. godini.