Evropska centralna banka (ECB) očekuje sporiji oporavak privrede u eurozoni nego ranije predviđeno zbog trajanja zdravstvene krize dok će, kako se očekuje, inflacija ostati daleko od ciljanih oko dva odsto, najmanje do 2023. godine.
Poslije očekivane duboke recesije od 7,3 odsto za tekuću godinu epidemija korona virusa će u 2021. godini imati veći uticaj od očekivanog na privredu, rekla je danas predsjednica ECB Kristin Lagard, prenosi Beta.
Kao posljedica toga ECB predviđa rast BDP u eurozoni od 3,9 odsto u 2021. godini, manji od pet posto očekivano u septembru, kada je posljednji put objavila svoja predviđanja.
“Svi smo predvideli da će biti drugi talas međutim njegova dubina i trajanje kao i povezane mjere izolacije nijesu očekivane na konstatovanom nivou”, rekla je predsjednica ECB poslije sastanka savjeta guvernera.
Na tom sastanku, posljednjem ove godine, ECB je odlučila da pojača svoje mjere podrške privredi.
Kao glavna mjera program otkupa privatnog i javnog duga pokrenut hitno u martu produžen je za devet mjeseci do 2022. godine i povećan za 500 milijardi eura na 1.850 milijardi.
ECB tako smatra da će biti u stanju da održi povoljne uslove finansiranja privrede da prati oporavak, rekla je Lagard.
Za 2022. godinu ECB je podigla svoju prognozu rasta na 4,2 odsto u odnosu na 3,2 odsto predviđeno u septembru, pre očekivanog usporavanja od 2,1 odsto rasta u 2023. godini.
Centralna banka vidi da će inflacija u eurozoni biti samo 0,2 odsto u 2020. u odnosu na 0,3 koliko se nadala u septembru i da će vrlo sporo napredovati da dostigne 1,4 odsto 2023. godine. To je i dalje daleko od ciljane inflacije koja treba da bude blizu ali manja od dva odsto, koju ECB pokušava da dostigne od 2013. godine.
Slaba tražnja, plate i porast vrijednosti eura u odnosu na dolar su glavni faktori te smanjenje inflacije koju je Lagard nazvala “razočaravajućom”.
