Evropska centralna banka odlučila je danas da još jednom podigne tri ključne kamatne stope za po 50 baznih poena, uz predviđanje da će inflacija još dugo ostati previsoka. Kako je istakao njen Upravni odbor, ECB je “odlučna u preduzimanju koraka za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva procenta”.
Preciziraju da je zbog povećane neizvjesnosti, izuzetno važan pristup zasnovan na podacima o novim privrednim i finansijskim podatacima, dinamici osnovne inflacije i djelotvornosti monetarne politike koji Upravni odbor primjenjuje kako bi donio odluke o ključnim kamatnim stopama i – u skladu sa kojim – one utiču na inflatorne izglede.
“Kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 3,50 odsto, 3,75 i 3,00 odsto respektivno, od 22. marta”, saopštila je ECB.
Takođe navode da Upravni odbor pažljivo prati trenutne tržišne napetosti i da je spreman da preduzme mjere koje budu potrebne kako bi očuvao stabilnost cijena i finansijsku stabilnost u eurozoni.
“Bankarski sektor eurozone je otporan jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U svakom slučaju, ECB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti podršku likvidnosti finansijskog sistema eurozone u slučaju potrebe te očuvati neometano sprovođenje monetarne politike”, dodaju iz ove monetarne institucije.
Nove makroekonomske projekcije stručnjaka ECB dovršene su početkom marta, prije novih tenzija na finansijskim tržištima, koji čine dodatno neizvjesnim procjenama inflacije i rasta u osnovnom scenariju.
“Prije najnovijeg razvoja događaja, kretanje ukupne inflacije u osnovnom scenariju već je revidirano naniže, u prvom redu zbog manjeg uticaja cijena energije u odnosu na prethodna očekivanja. Stručnjaci ECB‑a sada predviđaju da će inflacija iznositi u prosjeku 5,3 odsto u 2023. godini, 2,9 odsto u 2024. i 2,1 odsto u 2025. No, osnovni cjenovni pritisci istovremeno su i dalje snažni.
Inflacija bez cijena energije i hrane nastavila je da raste u februaru i stručnjaci Evropske centralne banke očekuju da će u 2023. u prosjeku iznositi 4,6 odsto, što je više nego što je predviđeno decembarskim projekcijama.
“Predviđa se da će se potom smanjiti na 2,5 odsto u 2024. godini, te na 2,2 procenta u 2025. kako budu slabili pritisci na rast proizašli iz prethodnih šokova na strani ponude i ponovnog otvaranja privrede, te kako se bude povećavao nepovoljan uticaj pooštravanja monetarne politike na potražnju”, ističe Upravni odbor.
Osnovne projekcije rasta za 2023. godinu revidirane su naviše na prosječnu stopu od 1,0 odsto zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti privrede u teškom okruženju međunarodnog poslovanja.
“Stručnjaci ECB‑a očekuju da će se rast potom nastaviti, i to do stope od 1,6 odsto u 2024. i 2025. godini, čemu će doprinijeti snažno tržište rada, jačanje povjerenja i oporavak realnih prihoda. No, povećanje stope rasta u 2024. i 2025. slabije je nego što je predviđeno u projekcijama iz decembra zbog pooštravanja monetarne politike”, zaključuje se u saopštenju.
Podsjetimo, Evropska centralna banka je u julu 2022. godine prvi put poslije 11 godina podigla ključne kamate za 50 baznih poena, da bi sa ovim trendom nastavila i u narednim mjesecima.
Biznis.rs
