Evropska centralna banka vjerovatno će povećati globalni pritisak na monetarno olabavljenje naredne sedmice smanjenjem kamatnih stopa, koje su donosioci odluka gotovo isključili prije samo mjesec dana. Treće smanjenje od četvrtine poena u ovom ciklusu ekonomisti smatraju vjerovatnom najavom dugotrajnijeg ubrzanja akcija zvaničnika koji nastoje da ublaže uticaj na rast eurozone, koji je uzrokovan produženim periodom visokih troškova zaduživanja, a sada se završava sa blagim zaokretom.
Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, na konferenciji za novinare koja će se održati nakon sastanka u četvrtak, u blizini slovenačke prijestonice Ljubljane, mogla bi biti upitana o daljem smanjenju i o tome šta se značajno promijenilo od sastanka u septembru.
Sa kraćim intervalom od uobičajenih pet sedmica između odluka i nedostatkom mnogo novih podataka, izgleda da zvaničnici odustaju od nedavnog opreza u pogledu dugotrajnih inflatornih pritisaka, uglavnom kako bi odgovorili na podatke iz anketa koji ukazuju na smanjenje u privatnom sektoru ekonomije.
Takvi izvještaji pomjerili su očekivanja finansijskih tržišta i podstakli zamah za smanjenje, koje se sada široko očekuje nakon što su donosioci politika u velikoj mjeri podržali promjenu u prognozama.
Promjena je bila nagla. Odlukom od 12. septembra, zvaničnici su gotovo isključili smanjenje u oktobru. Nekoliko dana kasnije, guverner slovačke centralne banke, Peter Kazimir, izjavio je da ćemo “gotovo sigurno morati čekati do decembra” za novi potez, jer će “vrlo malo novih informacija” biti dostupno do 17. oktobra.
On je sada jedini koji se javno protivi potezu u četvrtak, iako bi mu se drugi predstavnici “jastrebova” mogli priključiti iza zatvorenih vrata.
“ECB će smanjiti troškove zaduživanja za 25 baznih poena u oktobru i ponovo u decembru. Nakon toga očekujemo tromjesečne pomake dok donosioci politika traže neutralnu poziciju,” navodi Bloomberg Economics.
Što se tiče onoga što će se desiti sljedeće, ekonomisti sada vjeruju da će ECB ubrzati svoja olabavljenja kako bi smanjila troškove zaduživanja na nivo koji više neće ograničavati ekonomiju do kraja 2025, prema anketi Bloomberga.
Drugdje, kineski podaci mogli bi pokazati da se ekonomija i dalje nije približila cilju, druge centralne banke od jugoistočne Azije do Čilea donijeće odluke o kamatnim stopama, a inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu bi konačno mogla pasti ispod 2%. Nobelova nagrada za ekonomiju biće objavljena u ponedjeljak u Stokholmu, prenosi seebiz.
