Evropska centralna banka u četvrtak kreće ka posljednjem ovogodišnjem smanjenju kamatnih stopa – i dok se očekuje da će se institucija držati smanjenja od četvrtine umjesto pola procentnog poena, ekonomisti predviđaju da nas očekuje brži tempo monetarnog popuštanja.
Ovo će i dalje biti ključan sastanak za postavljanje smjernica za narednu godinu, ne samo zato što će osoblje ECB-a objaviti svoje tromjesečne makroekonomske projekcije rasta i inflacije. Te prognoze će uzeti u obzir vrlo neizvjestan globalni uticaj povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegovih prijetnji velikim trgovinskim carinama.
Centralna banka bloka je do sada snizila svoju ključnu stopu sa 4% na 3,25% ove godine kroz tri smanjenja od 25 baznih poena između juna i oktobra.
Mogućnost da se ECB odluči za smanjenje od 50 baznih poena kako bi zaokružila 2024. činila se izglednom nakon posljednjeg jesenjeg sastanka, a više kreatora politike je izjavilo za CNBC da će ostati zavisni od podataka, ali da bi značajno usporavanje inflacije u eurozoni i sve lošiji ekonomski izgledi za blok mogli opravdati veliki korak u decembru.
Cijene na tržištu novca sada sugerišu male šanse za veliki pad. Od srijede ujutro, za decembar su procijenjena smanjenja u vrijednosti od oko 29 baznih poena, a ekonomisti navode da će rast dogovorenih plata u novembru zahtijevati oprez.
Ukupna inflacija je ponovo porasla iznad cilja u novembru, povećavši se na 2,3% sa 2% u oktobru. U međuvremenu, ekonomija eurozone je u trećem kvartalu porasla najbržim tempom u posljednje dvije godine, iako po stopi od samo 0,4%.
“Nema potrebe za žurbom u ovoj fazi za ECB,” izjavio je Sylvain Broyer, glavni ekonomista za EMEA u S&P Global Ratings, u ponedjeljak za CNBC-jev “Squawk Box Europe”.
„Inflacija je, barem kratkoročno, pod kontrolom. Ali sve dok troškovi rada rastu brže od produktivnosti, ECB bi trebalo da ostane na opreznoj strani ili da sačeka sa smanjenjem stopa.“
Ovo će se vjerovatno pretvoriti u smanjenje od 25 baznih poena u decembru, rekao je Broyer, nakon čega će uslijediti smanjenja stopa „brzim tempom“ kako bi se monetarna politika dovela do neutralnog stava koji niti ograničava niti podstiče rast.
Nekoliko prognoza predviđa da će taj tempo značiti smanjenje od 25 baznih poena na svih šest sastanaka ECB-a u 2025. do septembra, čime će njegova ključna stopa – depozitna olakšica – biti smanjena sa 3% na 1,5%.
Ovo uključuje istraživače iz danske Danske Bank, koji su u utorak izjavili da će kreatori politike ECB-a raspravljati o smanjenju od 50 baznih poena na sastanku u decembru, ali da će se na kraju odlučiti za manji potez.
Dodali su da očekuju „benignu tržišnu reakciju“, čak i ako predsjednica ECB-a Christine Lagarde promijeni svoje poruke u golubijem smjeru.
