Očekuje se pad kamatnih stopa s obje strane Atlantika u idućoj godini zbog popuštanja inflacije.
To je rezultat manje potražnje iz Kine, što je dovelo do globalnog pada cijena robe i energije, kao i usporavanja privatne potražnje i ulaganja na Zapadu zbog viših kamata, a dijelom i zbog očekivanja nižih kamata. u budućnosti.
U razdoblju covida smo vidjeli izrazito i pretjerano ubrzanje monetarne ekspanzije, koja je bila inflacijska i najprije se odrazila u SAD-u, nakon čega joj se odmah prilagodila i Evropa. Ali sada se mogu uočiti znaci, recimo to tako, “uspješnog” upravljanja izazovima visoke inflacije, što centalne banke postižu povećanjem kamatnih stopa.
Istovremeno, uz veliku monetarnu ekspanziju, cijene energenata naglo su porasle, ali uglavnom zbog povišenih geopolitičkih trvenja i netačnih političkih pretpostavki. Oni su bili odgovorni za otprilike polovinu visoke inflacije koju domaćinstva i kompanije imaju i nažalost još uvijek doživljavaju.
U sadašnjim uslovima razumno je očekivati početak smanjenja kamatnih stopa s obje strane Atlantika, vjerovatno krajem prvog kvartala 2024. ili nešto kasnije. Takođe možemo spekulisati da bi Evropa mogla smanjiti kamatne stope prije nego SAD, koji bi u tom slučaju podupro dolar.
Tačan vremenski okvir i intenzitet smanjenja kamatnih stopa zavisiće od kretanja nflacije i opšteg stanja ekonomije. Očekivana blaža monetarna politika pozitivno će uticati na vrijednosti investicionih klasa. Sada se postavlja pitanje na koje investicije će taj uticaj biti najizraženiji. Kratak odgovor je da će to biti najizraženije u investicijama s većim “trajanjem”, što u finansijskom žargonu u ovom slučaju znači onima za koje se očekuje da će donijeti najviše novca u budućnosti.
Trajanje je finansijski pokazatelj koji obično mjeri osjetljivost vrijednosti obveznice na promjene u kamatnim stopama, ali ovaj se koncept u osnovi može prenijeti na bilo koju klasu ulaganja koja generiše novčani tok, tj. i na dionice.
Ukratko, kod takvih ulaganja obično govorimo uglavnom o dugoročnijim obveznicama, poput onih koje nudi ETF IS05, koji se fokusira na evropske obveznice. Na području dionica, na primjer, QQQ ETF, koji uglavnom prati Nasdaq tehnološki indeks, bio bi zanimljiv jer se očekuje da će sektori informacijske tehnologije zarađivati najviše novca u budućnosti. S nižom kamatnom stopom smanjuje se diskont budućih dobitaka, što znači da im se sadašnja vrijednost povećava.
ETF-ovi se razlikuju od zajedničkih fondova uglavnom zbog znatno nižih troškova upravljanja i obično boljeg prinosa. Osim toga, ETF-ovi su obično likvidniji od zajedničkih fondova. Trgovanje ETF-om odvija se putem računa za trgovanje koje fizičke ili pravne osobe otvaraju kod brokerskih kuća, ili putem individualne usluge upravljanja imovinom (IUP), koju takođe nude brokerske kuće, ili putem štednih proizvoda brokerskih kuća.
Autor: Marko Majić
Izvor: seebiz.eu
