Novi Izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD pokazao je da crnogorska ekonomija brzo raste, te da se očekuje da će, povezan sa velikim projektom autoputa koji finansiraju Kinezi, tokom 2016. godine BDP ostvariti rast od četiri osto, najveći u jugoistočnoj Evropi.EBRD je saopštila da se ekonomski rast Crne Gore ubrzava na tri odsto u 2015. godini, nakon razočaravajućih rezultata u 2014.
Sektor turizma je, ocjenjuju u Banci, imao dobar učinak u 2015. godini, kompenzujući pad u broju ruskih turista velikim brojem posjetilaca iz regiona.
Međutim, glavni problem Crne Gore leži na fiskalnoj strani koji potiče od porasta nivoa javnog duga.
Generalno, izgledi za ekonomije u zemljama u kojima EBRD investira, ostaju podijeljeni, sa zemljama dalje prema istoku koje su opterećene ruskom recesijom i oslabljenim cijenama nafte i drugih roba.
Prema najnovijem Izvještaju EBRD-a za regionalne ekonomske perspektive, u regionu u cjelini se očekuje da će se rast usporiti na samo 0.2 odsto ove godine, u odnosu na 1.8 odsto u 2014. godini. Umjeren rast od 1.6 odsto očekuje se u 2016. godini.
U izvještaju se kao rizik navodi i oštriji od očekivanog usporavanja u Kini, većeg od očekivanog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, političke nestabilnosti i geopolitičke tenzije i neravnomjerna implementacija programa za spašavanje Grčke ekonomije.
U izveštaju se navodi da kriza izbjeglica koja je oštro intenzivirana u 2015. godini utiče na ekonomiju u velikom broju zemalja.
Među zemljama koje su u tom smislu u “prvim redovima”, procenjuje se da će Turska biti domaćin nekoliko miliona izbjeglica, dok u Jordanu oni čine gotovo petinu stanovništva.
Posmatrano po regionima, EBRD Izveštaj vidi relativno jaku perspektivu u centralnoj Evropi i baltičkim zemljama, uz pomoć kvantitativnog popuštanja u eurozoni QE)i nižih cijena robe, čime se obezbjeđuje prostor za lakše monetarne uslove u regionu.
“Očekivana prosječna stopa rasta od oko 3 odsto u 2015. i 2016. omogućava kontinuirano iako sporo, približavanje po nivoima dohotka onim razvijenim ekonomijama”, navodi se u izvještaju.
Ekonomije u Jugoistočnoj Evropi takođe imaju koristi od QE u Evropi, slabijeg eura i niže cijene nafte. Očekuje se generalno da se rast nastavi u 2015. godini i da se održava u 2016. Međutim, kada je u pitanju grčka ekonomija, očekuje se da se smanji i ove i sljedeće godine.
Ekonomska situacija u istočnoj Evropi i na Kavkazu se u 2015.godini pogoršala, pod uticajem prelivanja recesija u Rusiji i dublje recesije u Ukrajini i Bjelorusiji.
Međutim, očekuje se da će Ukrajina ponovo pokazati rast 2016. godine. Privreda možda dotakne dno polovinom godine i onda bude na putu postepenog oporavka. Program MMF-a u Ukrajini i dalje ide planiranim tokom.
Očekuje se da rast u Turskoj ostane uglavnom nepromijenjen na tri odsto u 2015. i 2.8 odsto u 2016., znatno ispod dugoročnog potencijala zemlje. Slaba domaća potražnja može biti djelimično nadoknađena poboljšanjem izvoza, jer oporavak u eurozoni podržava izvoz, dok slabija domaća tražnja i niže cijene roba, smanjuju uvoz.
U Rusiji se očekuje da će se proizvodnja smanjiti za 4.2 odsto u 2015. i 1.2 odsto u 2016., kako potrošnja i realni dohoci budu padali zbog znatno niže cijene nafte, koje ujedinjuje strukturne probleme i efekte ekonomskih sankcija.
Očekuje se da će se recesija smanjiti u 2016. Kako se ekonomija bude prilagođavala nižim cijenama nafte a povećana potrošnja vlade daje dodatni stimulans.
U centralnoj Aziji se očekuje da će rast značajno usporiti u 2015-16. u poređenju sa 2014. zbog nižih cijena roba i jakih ekonomskih veza regiona sa Rusijom.
U regionu južnog i istočnog Mediterana, prognoze su revidirane za Egipat zbog jakih investicija. U Tunisu su izgledi rasta oslabljeni zbog pogoršanja domaćih uslova dok se regionalni problemi bezbjednosti odnose na Jordan. Očekuje se da snažan poljoprivredni učinak podigne rast u Maroku na 4.9 odsto u 2015. Uočeno je usporavanje rasta 3.8 odsto u 2016. godini.
CdM
