Banke u Evropskoj uniji više ne bi trebale klijentima da nude račune za transakcije u virtualnim valutama poput bitcoina dok ne bude uspostavljen odgovarajući regulatorni sistem, upozorila je danas Evropska agencija za banke (EBA). Autori EBA-ine studije identifikovali su više od 70 rizika s kojima se korisnici, tržišni učesnici i finansijski sistem suočavaju pri upotrebi digitalnih valuta na neregulisanom tržištu. Kao primjer izdvajaju pranje novca i ostala financijska kaznena djela.
Bitcoin je najpoznatija među dvjestotinjak virtualnih valuta a pušten je u opticaj 2009. Danas mnogi trgovci nude kupcima mogućnost plaćanja u bitcoinima. U danas objavljenoj studiji EBA je predložila novi regulatorni okvir, savjetujući bankama da ne pružaju klijentima usluge u toj valuti dok propisi ne stupe na snagu.
“Ova će reakcija ‘zaštititi’ regulisane finansijske usluge od programa virtualnih valuta i ublažiti rizike koji nastaju u interakciji programa virtualnih valuta i regulisanih finansijskih usluga”, poručuju iz agencije.
Propise bi trebala predložiti Evropska komisija a odobriti zemlje članice Evropske unije i Evropski parlament.
Budući da je riječ o dugotrajnom procesu, EBA je odlučila reagovati a njen su savjet usvojili regulatori svih zemalja Evropske unije.
Bankama se savjetuje da klijentima ne nude usluge u digitalnim valutama, iako bi finansijske kompanije mogle voditi tekuće račune za kompanije aktivne u segmentu digitalnih valuta.
EBA predlaže da se operaterima koji trguju digitalnim valutama uvede obveza da drže odgovarajuću rezervu za slučaj stečaja.
Kao primjer poslužio je stečaj operatera Mt. Gox sa sjedištem u Tokiju, nakon gubitka bitcoina u protivrijednosti 650 miliona dolara. Problem je u tom slučaju bila nadležnost, budući da za konvencionalni novac jamče centralne banke i vlade dok kod digitalnih valuta to nije slučaj.
Evropske regulatore posebno zabrinjava što je grupa takozvanih ‘rudara’ – koji na internetu aktiviraju nove bitcoine – preuzela kontrolu nad tom digitalnom valutom pa može po želji blokirati transakcije.
Stoga bi se propisima trebalo onemogućiti da oni koji imaju dovoljno računarske ‘snage’ po volji mijenjaju programe digitalnog novca, ističu u EBA-i.
Zabrinjava ih i što ‘rudari’, uplatioci i primatelji uplata mogu ostati anonimni, te što se ne može garantovati informatička sigurnost i finansijska održivost pojedinih tržišnih aktera pod znakom je pitanja.
Propisima bi trebalo regulisati i upravljanje virtualnim valutama, garantovati da se novac klijenata drži odvojeno i tražiti da se osnuju tijela koja će odgovarati za svaku virtualnu valutu, kažu u EBA-i.
“Na temelju te procjene EBA smatra da regulatorni pristup kojim bi se otklonili ti rizici zahtijeva opsežnu regulativu”, ističe se u studiji.
U EBA-i navode da se dosada u svijetu bilježilo maksimalno 100 hiljada transakcija virtualnim valutama dnevno, u usporpoređenju s 295 miliona transakcija konvencionalnim sredstvima plaćanja.
