Prošlo je dvije i po godine otkada je Apelacioni sud vratio na početak spor po tužbi Morskog dobra, koji od Aerodroma Crne Gore traži 2,6 miliona eura za korišćenje 544 hiljade kvadrata u zahvatu tivatskog aerodroma od 2013. do 2017. godine.
Međutim, od početka se nije odmaklo, jer vještak geodetske struke Lazar Vukadinović ne uspijeva da i pored svojih i zahtjeva suda dobije svu arhivsku dokumentaciju ne bi li dao odgovore na pitanja tražena ukidnim rješenjem Apelacionog suda. On je u prethodnom postupku utvrdio da je riječ o državnoj imovini, na kojoj pravo raspolaganja ima Vlada, dok je pravo korišćenja na Aerodrome upisano 2015. godine na zahtjev Uprave za imovinu. Za sud je sporan osnov tog zahtjeva i da li mu je prethodila odluka Vlade, pa je naložio da se pribavi hronologija upisa na tom zemljištu, ne bi li se utvrdilo kome je pripadalo pravo korišćenja, posebno od 2008. do 2013. godine kada je na snazi bio ugovor o zakupu između Aerodroma i Morskog dobra.
Tim ugovorom je bilo regulisano korišćenje ovog zemljišta, ali su Aerodromi, nakon isteka, odbili da potpišu aneks iako su nastavili da ga koriste, pa u Morskom dobru smatraju da je ugovor produžen po sili zakona. Aerodromi su tada godišnje plaćali deset centi po kvadratu, odnosno 54,5 hiljada eura. Prvostepenom presudom zahtjev Morskog dobra je odbijen uz obrazloženje da je riječ o aerodromskom kompleksu na kojem Aerodromi imaju pravo upravljanja prenijeto od Vlade, zbog čega nemaju obavezu plaćanja naknade bez obzira što su u zoni morskog dobra.
Ročišta su do sada odlagana više puta zbog čekanja na dokumentaciju iz Državnog i Istorijskog arhiva, iako su djelove u više navrata dostavljali, ali, prema riječima Vukadinovića, sve to nije bilo dovoljno da sačini dopunski nalaz. Prethodno je tivatska filijala Uprave za nekretnine dostavila sudu hronologiju upisa, ali bez podatka na osnovu čega je na Aerodrome upisano pravo korišćenja prije šest godina. Vukadinović je ranije naveo da je pokušao da dobije informacije od republičke Uprave za nekretnine, ali i pored pozivanja na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, u tome nije uspio.
Zakonom je propisano da imovinom u zoni morskog dobra upravlja istoimeno preduzeće, dok Vlada odlučuje o uslovima i visini naknade za korišćenje zemljišta na osnovu čega se zaključuje ugovor sa Morskim dobrom. Aerodromi sa pripadajućom infrastruktorom su, prema zakonu, dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže država.
U ukidnom rješenju Apelacionog suda se navodi da je neophodno utvrditi da li je pravo korišćenja upisano na osnovu odluke Vlade, imajući u vidu da je država osnivač obje strane u sporu. Ukazuju da se iz odluke Vlade o osnivanju Aerodroma ne može pouzdano zaključiti da li je sporno zemljište ušlo u procjenu vrijednosti kapitala niti je to moguće utvrditi iz Statuta. Naredno ročište pred Privrednim sudom zakazano je za 19. oktobar.
Izvor: Pobjeda
