Procijenjeni prihodi od turzma u iznosu od 1,3 milijarde eura u ovoj godini nijesu realni zbog nepostojanja metodologije za njihov obračun, smatra Silvana Đurašević, dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran. Kaže da je saobraćajna dostupnost ključni infrastrukturni hendikep za Crnu Goru u privlačenju inostranih turista ali i investicija. Mišljenja je da je Crna Gora nekonkurentna na tržištu Zapadne Evrope, te da pogrešnu sliku o broju turista u zemlji daju Rusi i Ukrajinci kojih je gotovo 100 hiljada u Crnoj Gori.

BANKAR: Kako i na koji način se obračunavaju prihodi od turizma i kako smo došli do očekivanog iznosa od 1,3 milijarde eura za ovu godinu?

Obračun prihoda od turizama je kompleksan proces i podrazumjeva korišćenje složenih metodologija, zbog toga što se turizam u statistici ne vodi kao zasebna privredna djelatnost, kao na primjer, industrija, saobraćaj, poljoprivreda i ne postoji mogućnost za njegovo kvantitaivno i kvalitativno odvajanje, kao nezavisne cjeline. Upravo je ovo razlog najčešćeg nerazumjevanja, što sve obuhvata prihod od turizma, i ostavlja mogućnost za razne proizvoljne procjene i interpretacije. Tako, kod mnogih prihoda, kao što su prihodi od potrošnje u trgovini, restoranu, prevozu, nije moguće odvojiti prihode koje generišu turisti, od prihoda koji su rezultat potrošnje domicilnog stanovništva. Prihod od turizma čine direktni prihodi koji su direktno vezani za turističke usluge kao što su prihodi od kolektivnog i privatnog smještaja, kampova, prihodi od ugostiteljstva u užem smislu, prihodi od turističkih atrakcija i raznih vrsta zabava. Pored direktnih prihoda postoje indirektni prihodi, koji se odnose na ekonomske efekte turizma na druge privredne grane kao što su trgovina, poljoprivreda, saobraćaj, koji realno postoje, a koji se ne evidentiraju kao prihodi od turizma. Od svih navedenih prihoda, državi pripada prihod od poreza, boravišna taksa i druge takse za lokalnu upravu i državni budžet. Ovome treba dodati sivu ekonomiju, posebno izraženu u privatnom smještaju, koja se procjenjuje na 15-20%. Ako želimo da upoređujemo ostvareni prihod u ovoj godini sa nekom prethodnom godinom, kao što se sada najčešće čini sa 2019, treba računati i na korektivni faktor inflacije od oko 30%. Rezultat svih ovih obračuna treba da daje prihod od turizma, koji se ne može realno izvesti, jer za većinu navedenih elemenata nema odgovarajućih podataka. Današnja statistika generiše dominantno turistički promet, mjeren brojem dolazaka turista i njihovih noćenja po različitim vrstama smještaja, korišćenjem različitih vidova saobraćajne infrastrukture i slično, na osnovu čega se može definisati samo dio prihoda.  Ove godine se barata sa cifrom od 1.3 milijarde eura, kao očekivanim prihodom od turizma. Na osnovu kojih parametara se došlo do ovog iznosa, teško je reći, Da li je vršena korekcija za sivu ekonomiju, ako jeste, u kojoj mjeri? Da li su vršene i neke druge procjene obzirom na nedostatak podataka, takođe nije poznato. Koliki je bio korektivni faktor inflacije, kad se kaže da se očekuje rekordna godina s rastom od oko 70% u odnosu na 2019? Ono što je jasno, to je da nisu stvoreni uslovi za realniji obračun prihoda od turizma, i da podaci sa kojima zvaničnici izlaze u javnost, ne odgovaraju realnoj situaciji. Da bi se dobila cjelovitija slika o prihodima od turizma u Crnoj Gori, potrebno je unaprijediti i organizovati sinergiju rada različitih institucija, ustanoviti modele obračuna kroz odgovarajuća softverska rješenja, uspostaviti evidenciju, što mislim da u ovom političkom i ekonomskom trenutku sigurno nije prioritet, a nažalost nije bio ni svih ovih godina do sad.

BANKAR: Koja su to tržišta koja su u ovoj godini donijela ovaj novac?

Kao što je već navedeno, obzirom na nepostojanje validnih evidencija i načina obračuna dolazaka i noćenja turista, nije upitna samo procjena očekivanog prihoda, već i tržišta sa kojih taj priliv dolazi, jer je i to predmet procjene (Rusija i Ukrajina).

Uz zemlje regiona, dominantni turisti u Crnoj Gori su “turisti” iz Rusije i Ukrajine. Bez obzira što se godinama ulažu napori za povratak na Zapadno evropska tržišta, to prilično sporo ide. Razloga je više, a jedan od osnovnih je nekonkurentnost Crne Gore na ovim tržištima, obzirom da se danas u svijetu nudi veliki broj novih, neistraženih destinacija, koje su cjenovno povoljnije od Crne Gore. Češka i Poljska, pokazuju blagi rast, a u pokušaju da se nadoknadi manjak gostiju s tradicionalnih tržišta, privlače se nova, kao što su Kazahstan, Turska, Egipat, Kina, Izrael… Posebno su nam važni gosti iz regiona, jer mogu da produže sezonu. Međutim, oni se kratko zadržavaju i njihova platežna sposobnost je niža, pa se strateški treba okretati prema Zapadnom i alternativnim tržištima. Kad je u pitanju period posjete, i dalje dominira primorje, iako je ove godine u odnosu na prethodnu godinu, registrovano nekoliko procentnih poena više na sjeveru, što je ohrabrujuće.

U veoma turbulentnom vremenu, kakvo je vrijeme u kojem živimo, za očekivati je i iznenađujuće obrte u turističkim kretanjima. Zbog toga je važno da destinacija bude fleksibilna, da prati trendove i ponudi odgovarajuća rješenja. Za ovo je potrebna saradnja svih nadležnih institucija, savremena tehnološka podrška i iznad svega visoko stručan kadar.

BANKAR: Na koji način se računaju izbjeglice iz Rusije i Ukrajine u turističkoj statistici?

Procjena realne slike o stranim državljanima koji su ovog ljeta odmarali u Crnoj Gori jeste složen postupak, posebno kada se radi o prijavljivanju državljana iz Rusije i Ukrajine koji imaju mogućnost prijave iz mjeseca u mjesec, kao turisti. Realno, oni nisu turisti, već izbjeglice, zapošljavaju se i traže privremeni boravak. Trenutna procjena je da ih ima između 80-100 hiljada, što daje pogrešnu projekciju broja turista. I ovdje je potrebna koordinacija nadležnih službi, MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i drugih, kako bi se tačno utvrdio broj lica sa privremenim boravkom, i radnom dozvolom. To bi bila osnova za njihovo brisanje iz turističke evidencije.

Treba imati u vidu da nije ratnog sukoba između Rusije i Ukrajine, i da nema sankcija prema Rusiji u smislu ukidanja direktnih letova, da bi u Crnu Goru, inače, došao značajan broj turista sa ruskog tržišta. Poređenja radi 2019. godine knjiženo je 24,9% turista iz Ruske Federacije, a 2022. 16.4%, iako su uvedene sankcije početkom aprila.  Poznato je da je Crna Gora “second home” destinacija za Ruse već duže godina, obzirom da posjeduju nekretnine i da su uz goste iz Srbije (25,5%) najbrojniji turisti u Crnoj Gori.

Nadalje, kao što turizam nosi sa sobom pozitivne, ali i negativne efekte, tako će se i dolazak značajnog broja izbjeglica iz ovih zemalja odraziti na mnoge sektore, ali i na život i rad stanovništva, posebno u manjim sredinama. Oni su uglavnom smješteni u privatnom smještaju, što predstavlja značajan prihod za stanodavce i porez za državu. Troše, što stvara dodatni prihod u svim sektorima, posebno trgovini, restoranima, saobraćaju. Ali isto tako predstavljaju i pritisak na razne vidove infrastrukture, školstvo, zdravstvo, saobraćaj, komunalnu infrastrukturu. Mnogi od njih su našli svoje zaposlenje upravo u turizmu, a značajan broj radi u IT sektoru globalno.

BANKAR:Na koja tržišta treba da se fokusira Crna Gora?

Kad su u pitanju regionalna tržišta, treba računati na Srbiju kao tradicionalno jedno od najvažnijih tržišta, zbog blizine i sličnosti kulture. U perspektivi, završetak autoputa do Srbije, za Crnu Goru bio bi od višestruke koristi, za turizam i za čitavu ekonomiju. Za početak, to bi predstavljalo značajan rast konkurentnosti sa aspekta dostupnosti zemlje, smanjilo sezonalnost, povećalo broj i frekventnost dolazaka, ne samo za potencijalne turiste iz Srbije, već i iz zemalja Srednje i Istočne Erope. Tu su i ostale zemlje regiona, BiH, Albanija, Makedonija. Obzirom da ruski turisti tradicionalno posjećuju Crnu Goru tokom ljetnjih mjeseci, a posjeduju i brojne nekretnine kod nas, nastavak privlačenja ruskih turista, čini se kao realna opcija. Tržišta koja su i ranije bila prisutna, kao Češka, Poljska, Bjelorusija, Ukrajina, Izrael, takođe mogu donjeti značajan broj turista. Strateški, jedno od bitnih opredjeljenja za Crnu Goru treba da budu evropska tržišta, uključujući Njemačku, Italiju, Francusku i Veliku Britaniju. Privlačenje turista iz Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i drugih zemalja iz tog regiona, može biti mogućnost za diversifikaciju tržišta. Pored tradicionalnih tržišta, razmatranje nekonvencionalnih tržišta, kao što su Turska, Kina, Egiat, Indija i druge zemlje u razvoju, mogu dodatno otvoriti nove šanse. Fokus na različite tržišne segmente je koristan kako bi se smanjila zavisnost od jednog izvora posjetilaca i smanjio rizik od sezonske fluktuacije. Ključ je razviti jasne marketinške strategije i prilagoditi turističku ponudu, kako bi se zadovoljile potrebe različitih ciljnih grupa turista.

BANKAR: Albanija postaje sve atraktivnija kao turistička destinacija, može li ona ugroziti Crnu Goru?

Ubrzani razvoj Albanije u svakom smislu, pa i u turizmu je u zadnjih desetak godina evidentan. Dalji rast atraktivnosti Albanije kao turističke destinacije može postati izazov za Crnu Goru, ali ne treba je posmatrati kao prijetnju, već konkurenta koji treba dodatno da podstakne unapređenje našeg turizma. Nadalje, u nastupima prema drugim tržištima treba da budemo partneri, da imamo zajedničke promotivne aktivnosti i programe, kako bi privukli goste sa nekih daljih destinacija u region. Uostalom to je Crna Gora i do sada radila udružujući se sa zemljama iz regiona, kao na primjer, sa Slovenijom i Srbijom u zajedničkom nastupu na kineskom tržištu. Treba imati u vidu da su gosti iz Albanije posljednjih godina sve brojniji u Crnoj Gori i to ne samo u ljetnjoj sezoni, već posebno u zimskoj, gdje su im omiljene destinacije Kolašin i Budva. Albanija je za brojne turiste još uvijek neotkrivena turistička destinacija, pa stoga privlači pažnju. Uradila je auto-put, razvija ruralni i kulturni turizam po recepturama Italije, Grčke, Francuske, gdje su njihovi građani radili i sada investiraju i prenose iskustva. Bliska je Italiji po više osnova, pa se posebno na jugu osjeti duh Italije, njene gastronomije, kulture, što se sve uklapa u savremene globalne trendove povratka prirodi i ekonomiji doživljaja. Cjenovno su ključne turističke usluge, smještaja i ishrane znatno niže, što privlači turiste, posebno iz Makedonije i Kosova, gdje blizina, auto-put, jezik imaju bitnu ulogu. U ovom smislu Albanija najviše konkuriše Ulcinju, obzrom da gosti sa istih tržišta preferiraju obje destinacije. Zato bi trebalo uraditi “veliko spremanje” i fokus staviti na razvoj infrastrukture, unapređenje hotelskog smještaja, sređivanje prostora, na razvoj sadržaja na glavnom resursu koji Ulcinj ima, a to su duge pjeskovite plaže, kao što su kajt surfing, vožnje zmajevima i razni drugi oblici zabave i animacije na plaži. Ono u čemu Albanija godinama ima veliku prednost u odnosu na Crnu Goru je avio povezanost sa velikim brojem destinacija širom svijeta, što znači bolju dostupnost, bez presedanja, sa velikim brojem low cost avio prevoznika, što je veoma značajan faktor u izboru destinacije. Isto tako, i za građane Crne Gore aerodrom u Tirani često predstavlja “prozor u svijet”, da bi se direktnim linijama i jeftinije stiglo do željenih odredišta.

BANKAR: Koliki je hendikep Crne Gore slaba avio dostupnost?

Slaba avio dostupnost je ključni infrastrukturni hendikep za Crnu Goru u privlačenju inostranih turista. Kako prevoz čini značajnu stavku u turističkom putovanju, avio dostupnost je opredeljujući faktor za izbor destinacije i u tom smislu su naše komšije Hrvatska i Albanija konkurentnije. Ono što turiste interesuje, to je da se brzo, bezbjedno i po što nižoj cijeni prevezu do destinacije. To im omogućavaju low cost avio prevoznici, koji su u Crnu Goru stigli tek 2012, letom na liniji Podgorica – Brisel, kada smo postali posljednja zemlja u okruženju u kojoj operiraju niskobudžetne avio kompanije. Danas, leti više ovih prevoznika, na više linija, ali je to i dalje nedovoljno. Poseban je problem što se neki letovi koji su bili profitabilni, kao onaj za Barselonu, gase, navodno zbog uvećanja aerodromske takse. Najveći broj turista i dalje dolazi preko turoperatora u organizovanom prometu, koristeći čarter avio prevoz. Iznalaženje alternativnih tržišta, kao zamjenu za rusko tržište, upravo se vrši putem turoperatora i čarter prevoza, pa je i u ovom slučaju, slaba avio povezanost kamen spoticanja. Na ovaj način slaba avio dostupnost otežava rast turističke industrije u Crnoj Gori, usporava privlačenje novih turista, ali i investicija. Kako bi se prevazišao ovaj problem i Crna Gora povezala avio linijama sa različitim djelovima svijeta, potrebno je unaprijediti postojeću aerodromsku infrastrukturu i zaposliti visokokvalifikovan kadar koji več ima iskustva u ovoj branši globalno.

BANKAR:  Turistička ponuda Crne Gore se uglavnom bazira na moru i ljetu. Kako to promijeniti?

U razvijenim turističkim zemljama, upravljanje na destinaciji povjereno je organizacijama za destinacijski menadžment (DMO). DMO bi trebao da bude sukcesor sadašnjih turističkih organizacija gradova, i da se pored promocije bavi i kreiranjem turističkog proizvoda, kao ključnom elementom turističke ponude na destinaciji. O ovome se godinama govori, ali do transformacije još nije došlo. Jedan od zadataka DMO je i diversifikacija turističke ponude u skladu sa raspoloživim resursima, savremenim trendovima i zahtjevima potrošača.

Ovdje se prije svega misli na razvoj inovativnih turističkih proizvoda, okrenutim ruralnim područjima, kroz održivi i odgovoran razvoj, pametnu specijalizaciju, zeleni turizam, turizam doživljaja, personalni pristup fokusiran na nestandardnu lokalnu turističku ponudu, uz korišćenje savremenih informatičkih alata, koji će tako kreirane programe plasirati do potrošača. Koristeći ove inpute, nadležne institucije su sačinile više strateških dokumenta, akcionih programa, brošura. Neki od njih su sjajni program koji su zaživjeli u vidu etno sela i seoskih domaćinstava. Za realizaciju planiranog razvoja neophodna je savremena statistička evidencija, kao baza za efikasno planiranje, snažna međuinstitucionalna saradnja na svim nivoima, kao i korišćenje inovativnih tehnoloških rješenja za razvoj turističkih destinacija koji se mogu naći kod IT provajdera turističke industrije. Navedena inovativna rješenja treba da valorizuju prirodne resurse Crne Gore i kreiraju ekološke ture, brojne adrenalinske aktivnosti, aktivni turizam, kulturne i istorijske atrakcije, intenziviraju zdravstveni turizam s fokusom na jačanje kapaciteta Instituta Dr Simo Miošević, ruralni tirizam, gastronomske i enološke ture i brojne druge “niše” kojima Crna Gora raspolaže.