Predsjednik borda Elektroprivrede Milutin Đukanović juče je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju praktično potvrdio juče objavljene navode Pobjede daje novom sistematizacijomu državnoj elektroenergetskoj firmi predviđeno primanje u stalni radni odnos još 700 radnika.
Plan
“Posljednji nam je to bio plan, negosmomislilidauvedemo kodeks radnog mjesta,da inžinjeri znaju darade tehnička rješenja, ekonomisti da rade biznis studije, da mora da se zna. Ali evo, možda, akobogda, ako tenderi budu fino išli da zaposlimo više od 700 ljudi”, kazao je Đukanović na sjednici na kojoj se raspravljalo o stanju i izazovima u sektoru energetike.
Đukanović je kazao da su pokrenuli mnoge dugoročne projekte, a da su Crnoj Gori potrebna rješenja odmah i sad.
“Nama maltene šest mjeseci ne rade hidroelektrane Perućica i Piva. Zamislite da smo imali solarne panele na istu energetsku infrastrukturu, to bi se već mjerilo stotinama miliona eura”, precizirao je Đukanović i istakao da se u energetici investicije strahovito brzo vraćaju, da je sve profitabilno i rentabilno, kao i da se otvaraju nova radna mjesta, a ekonomija postaje konkurentnija.
“I Skupština i Vlada treba da ih proglase projektima od nacionalnog značaja i interesa”, dodao je Đukanović i ocijenio da su perspektive EPCG izvanredne.
“Mi jesmo u minusu oko 80 miliona eura, ali daje hidrologij a ove godine bila kao 2021. godine, bili bi u plusu 80 miliona”, tvrdi Đukanović i dodaje da bi, ako bi se ponovila hidrološka situacija iz 2020. godine, a sa cijenama iz 2023, EPCG bila u plusu 198 miliona, a kad bi bilo kao 2018. u plusu bi bili 247 miliona.
Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović naveo je da treba naći način da se u što kraćem periodu iskoriste hidro, vjetro i solarni potencijali.
“Moramo poboljšati način proizvodnje, posebno obnovljivih izvora i prepoznati da li treba nastaviti proizvodnju iz termoelektrane. Znamo da je 2024. godine planiran njen remont i da neće raditi”, poručio je Ibrahimović i istakao da Crna Gora ima znanja i pameti kada se udruže svi, bez populizma i političarenja.
Interesovanje
“Ima investitora koji se upoznaju sa zakonima, nekima ti akti ne odgovaraju, ali ćemo regulativu, nadam se, korigovati u narednom periodu”, poručio je Ibrahimović i najavio izradu prvog nacinalnog energetskog i klimatskog plana koji će biti plan razvoja energetskog sektora Crne Gore i imati za cilj da zadovolji potražnju za energijom.
Predsjedavajući sjednicom Branko Radulović (PZP) tvrdi daje socijalno zbrinjavanje radnika željezare posao Vlade i pravosudnih organa, a ne EPCG.
“Osnivanje akcionarskog društva Industrija Crne Gore i razvoj proizvodnje čelika i aluminijuma i metaloprerade je optimalno rješenje”, kazao je Radulović.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je rekao daje energetska trancizija počela.
“Imamo to što imamo na nivou korišćenja obnovljivih izvora i svega onoga što jeste naša razvojna šansa. Negdje smo postali interesantni kao potencijalni partner, što prije nijesmo bili. Postoji ozbiljno interesovanje investitora, posebno za solarne i vjetroelektrane”, rekao je Damjanović i naveo da, uz svo uvažavanje turizma, organske poljoprivrede, digitalne ekonomije i nekih drugih privrednih grana, ne vidi veću šansu za iskorak i punu valorizaciju, sem energetike.
Za deset godina u elektromreže uloženo 340 miliona
Predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branislav Prelević je komentarišući navode da u posljednjih 40 godina u crnogorskom energetskom sektoru nije urađeno ništa, naveo da je u posljednjih desetak godina samo u elektromreže uloženo “frapantno” puno novca. Od 2012. godine u mreže je uloženo 330-340 miliona eura. Potcjenjuje se taj dio elektroenergetskog sistema, jer i da smo u međuvremenu izgradili ne znam koliko elektrana bilo bi nam džabe ako one ne bi bile povezane sa sistemom kazao je Prelević i dodao da je 340 miliona eura više nego što su te kompanije vrijedile 2011. godine. Naglasio je da, ako se gleda procentualni iznos investicije, takvo ulaganje u mreže nije imala nijedna zemlja Evrope. Smatra da treba da gradimo velike hidroelektane, jer drugo rješenje ne postoji.
“Odustali smo od Tare i Morače, blokirali smo razvoj tih projekata rezolucijom, ali nijesmo blokirali Pivu sa ogromnim potencijalom koji ima”, rekao je Prelević.
Upozorio je na problem nestabilnosti kod vjetro i solarnih elektrana, da se u EU više neće graditi termoelektrane, a da nuklearke u Crnoj Gori nećemo imati, dok zeleni vodonik kod nas neće doći ni za 15 do 20 godina. Upozorio je da, na primjer, za megavat solarnih panela treba hektar zemljišta i da treba voditi računa o upotrebi prostora.
Izvor: Pobjeda
