Izvor: Vijesti.me
Dugovanja za struju uskoro će ući u kreditni registar Centralne banke (CBCG), što će značiti da će bankama biti dostupni podaci da li građani koji žele da uzmu kredit redovno plaćaju obaveze prema Elektroprivredi (EPCG).
Ko se bude našao u evidenciji neplatiša računa za struju može se desiti da mu banka ne odobri kredit. Isto pravilo će važiti i za firme.
Koliki će biti iznos duga za struju koji će banka uzimati prilikom odluke o odobravanju kredita još nije definisano.
Bankama su do sada bili dostupni podaci iz registra o zaduženjima za kredite, minuse po tekućem računu, platne kartice.
Iz CBCG “Vijestima” su potvrdili da su počeli pregovore sa Elektroprivredom u vezi sa uključivanjem dugova za struju u kreditni registar.
“U toku je sagledavanje modaliteta buduće saradnje na razmjeni podataka o kreditnim i ostalim zaduženjima klijenata poslovnih banaka i ostalih finansijskih institucija koje reguliše i kontroliše CBCG i potraživanjima EPCG od korisnika njenih usluga”, kazali su u CBCG.
Objasnili su da će formirati zajedničke radne grupe i uraditi akcioni plan, nakon čega će potpisati ugovor o saradnji i stvaranju tehničkih pretpostavki za razmjenu podataka. Precizni datum završetka tog posla iz CBCG nijesu za “Vijesti” mogli da preciziraju.
Da bi slika o kreditnim zaduženjima građana i firmi bila potpunija u narednom periodu, osim dugovanja za struju, naći će se i dugovanja po osnovu poreskih i carinskih obaveza.
“Namjera CBCG je da, osim EPCG, dalju saradnju ostvari sa Poreskom upravom i Upravom carina koja bi doprinijela realnijem i potpunijem sagledavanju mogućnosti naplate potraživanja, samim tim realnijem planiranju budžeta. U tom smislu, CBCG je uputila zvaničan dopis Ministarstvu finansija i predlog da se održi inicijalni sastanak predstavnika CBCG, Poreske uprave i Uprave carina radi konkretizacije buduće poslovne saradnje”, objasnili su iz vrhovne monetarne institucije.
Kreditni registar je formiran 2005. godine, ali je CBCG tek 2008. godine omogućila bankama da koriste njegov sadržaj u procedurama za odobravanje kredita. Registar je formiran na osnovu zakona o CBCG. Do sada su podatke registru dostavljale banke, mikrofinansijske institucije i Investiciono razvojni fond.
“Inicijativu za poslovnom saradnjom CBCG će uputiti i mobilnim operaterima i drugim institucijama kako bi se unaprijedio rad registra i kvalitet i obuhvat podataka kojima raspolaže. Kumulirani podaci o dužničko-povjerilačkim odnosima doprinijeli bi stvaranju realnog okvira za utvrđivanje finansijske stabilnosti i planiranju i preduzimanju adekvatnih mjera u pravcu održanja njene ravnoteže i smanjenju eventualnih finansijskih rizika u sistemu”, kazali su iz CBCG.
Od 11. maja ove godine na snagu stupa zakona o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima, pa će i lizing kompanije, faktoring kompanije i firme koje se bave kreditno-garantnim poslovima morati da dostavljaju podatke koji će ulaziti u kreditni registar.
Korisnicima usluga registra nijesu dostupni svi podaci koje registar posjeduje zbog povjerljivosti nekih od njih, a to su podaci koji se isključivo koriste u svrhu ostvarivanja kontrolne funkcije CBCG, kao i podaci kod kojih finansijskih institucija su klijenti zaduženi u sistemu.
Na pitanje da li će svi ugovori o dostavljanju podataka imati princip obaveznosti ili dobrovoljnosti dostavljanja podataka, iz CBCG su kazali da će biti propisane obaveze i prava zainteresovanih subjekata, vrste zaduženja, način i rokovi za dostavljenje podataka i informacija, kao i uslovi i način na koji podatke i informacije iz kreditnog registra mogu koristiti zainteresovana lica.
Kreditni registar sadrži sve matične podatke dužnika
Kreditni registar Centralne banke sadrži matične podatke svih korisnika kredita u bankarskom sistemu, kod mikrofinansijskih institucija i Investiciono razvojnog fonda, kao i žiranata i jemaca po ugovorima o kreditu, ako postoje.
“U registru su sadržani podaci o kreditnom zaduženju korisnika kredita koji uključuju broj i datum ugovora, ugovoreni i realizovani iznos kredita (uključujući kreditne kartice i overdraft), namjenu kredita, način otplate, ugovorenu ratu, dospijeće prve i posljednje rate, visinu kamatne stope, vrstu kamate.. “, rekli su u CBCG.
Dodaju da što se tiče urednosti duga, obveznici dostavljaju podatke o iznosu dospjelog i nedospjelog duga po osnovu glavnice i kamate, broju dana kašnjenja u otplati kao i klasifikacionu kategoriju dužnika. Kreditni registar sadrži i podatke o tipu kolaterala i njegovoj procijenjenoj vrijednosti, kao i druge podatke neophodne za procjenu kreditnog rizika finansijske institucije i sistema u cjelini.
