Poreski dug državnih organa na kraju prošle godine iznosio je 49,5 miliona eura, navedeno je u Vladinoj informaciji o realizaciji akcionog plana za realizaciju preporuka DRI na kraju trećeg kvartala tekuće godine. Iz Poreske uprave su obavijestili Ministarstvo finansija da su i u prošloj godini usaglašavali stanje na individualnim analitičkim karticama obveznika i da je nakon toga dug smanjen za 17 miliona eura. Kroz usaglašavanje u 2018. dug je, kako se navodi, smanjen za 97,6 miliona eura i sveden na 66,6 miliona eura.
SARADNJA
DRI je preporučila PU da preduzme mjere kako bi se utvrdio stvarni poreski dug državnih organa. Za rješavanje pitanja ovog duga neophodno je u saradnji sa Ministarstvom finansija pronalaženje adekvatnog modela koji bi bio predložen Vladi kako bi se zatvorile obaveze državnih organa navedeno je u dokumentu.
Stav Ministarstva finansija je da je potrebno da Poreska uprava inicira informaciju koja bi objedinila sve probleme oko usaglašavanja stanja duga državnih organa. Oni smatraju da resor treba da predloži način rješavanja problema koji bi Ministarstvo dostavilo Vladi.
Kada je u pitanju evidencija ukinutih rješenja o reprogramu iz Poreske uprave su saopštili da oni imaju aplikativno rješenje koje to omogućava. Istakli su da su te aktivnosti ranije započele i da su u završnom računu prikazane kod dijela poreskih obveznika.
U toku izrade završnog računa sa ovim aktivnostima se zastalo zbog tačnosti podataka i nastavljeno je u prošloj i prvoj polovini tekuće godine objašnjeno je u dokumentu, piše Pobjeda.
NAPLATA
Poreska uprava u informaciji iz drugog kvartala tekuće godine ističe da su preduzeli sve zakonom predviđene mjere prinudne naplate za sve obveznike pa tako i za one obuhvaćene revizorskim izvještajem. Objasnili su da ukinuta rješenja iz 2018. nijesu odmah evidentirana kroz IT sistem zbog tehničkih priprema za realizaciju te mogućnosti, asamim tim nijesu ni evidentirana na analitičkom računu poreskog obveznika pa mjere prinudne naplate nijesu mogle biti pravovremeno preduzete. To je, kako su objasnili, preduzeto nakon realizacije ukinutih rješenja kroz sistem i utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja. Pojasnili su da se svako rješenje mora evidentirati kroz sistem i identifikovati na analitičkoj kartici i ujedno sprovesti upravni postupak sa strankom za utvrđivanje stanja duga na osnovu’kojeg se sprovode mjere prinudne naplate. U suprotnom, postoji rizik da takva rješenja poništi drugostepeni organ.
