Penzioneri u 2025. godini mogu očekivati povećanje penzija u skladu s redovnim usklađivanjima predviđenim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, kazao je u razgovoru za portal Bankar direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak. Procjene su, kako kaže, da će januarsko povećanje biti veće od onih u 2024. godini, zahvaljujući rastu zarada uslovljenom programom “Evropa sad 2”. Tačan procenat povećanja biće poznat nakon objave zvaničnih statističkih podataka. Dugoročna održivost penzionog sistema, ističe Drobnjak, zavisiće od uspješnog sprovođenja fiskalnih i ekonomskih strategija, kao i dodatnih mjera za rješavanje negativnih demografskih trendova i osiguranje uravnoteženog finansiranja penzija.
Da li penzioneri u 2025. godini mogu očekivati povećanje i u kojem procentu/iznosu?
Sva prava, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju usklađuju se tri puta godišnje i to 1. januara, 1. maja i 1. septembra na osnovu statističkih podataka o kretanju zarada i potrošačkih cijena. Fond PIO prati statistiku koju objavljuje Monstat, posebno podatke o rastu zarada i podatke o inflaciji kako bi u skladu sa formulom za izračun visine usklađivanja utvrdio procenat povećanja penzija. Tokom 2024. godine penzije su usklađene 1. januara sa 2,08%, 1. maja 1,93% i 1. septembra 2,4%.
Sljedeće usklađivanje treba da uslijedi od 1. januara 2025 godine i tada će se u obračunu po formuli uzeti period rasta ovih parametara za period septembar – decembar, u odnosu na period maj – avgust. Obzirom da je primjena programa Evropa sad 2 već počela i da su zaposleni za oktobar 2024. godine primili uvećanu zaradu po novom obračunu i da će tako uvećana zarada biti isplaćena i za novembar i decembar, očekuje se veći procenat usklađivanja od prethodno nabrojanih uskladjivanja iz 2024. godine. Precizne podatke o povećanju penzija Fond PIO će objaviti nakon što zvanično Monstat objavi podatke o rastu zarada i rastu inflacije.
Kada korisnici srazmjernih penzija mogu očekivati povećanje, s obrzirom da se njihove penzije nisu povećavale u prethodnom periodu?
Vlada Crne Gore preko nadležnog ministarstva preduzima aktivnosti na poboljšanju statusa korisnika srazmjernih penzija sa prebivalištem u Crnoj Gori, imajući u vidu da se radi o osjetljivoj kategoriji penzionera koji svoja primanja crpe na osnovu sporazuma o socijalnom osiguranju sa drugim državama u kojima su ostvarili radni staž, te srazmjerno tom ostvarenom stažu koriste penzije iz jedne ili više država.
To podrazumijeva da korisnicima prava na srazmjernu penziju, sa prebivalištem u Crnoj Gori, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije koji isplaćuje Fond PIO Crne Gore i iznos inostrane penzije manji od iznosa najniže penzije koji po odredbama Zakona o PIO sada iznosi 450€.
Smatramo da ovakvo rješenje predstavlja dodatni vid socijalne zaštite naših korisnika srazmjernih penzija čime Vlada Crne Gore pokazuje posebnu brigu za poboljšanje materijalnog položaja i ove kategorije penzionera.
Napominjemo da se iznosi penzija za ovu kategoriju usklađuju kao i sva druga prava, tako da su i ove penzije usklađene tri puta u 2024. godini.
Da li će penzije u 2025. godini biti redovne?
Novac za isplatu svih prava obezbijeđena su budžetom Fonda PIO koji predstavlja sastavni dio Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Budžet Fonda PIO predstavlja procjenu godišnjih primitaka i izdataka pa je Fond PIO u obavezi da u skladu sa propisima u svojim poslovnim knjigama evidentira i iskazuje prihode po izvorima kao i rashode po namjeni, i da na osnovu toga pravi projekcije za izvještajne periode. U skladu sa tim Fond PIO je dostavio Ministarstvu finansija zahtjev za budžetskim sredstvima za 2025. godinu.
U ovom momentu, u toku je rasprava o prijedlogu budžeta Crne Gore za 2025. godinu u okviru kojeg je i Budžet Fonda PIO u iznosu od 783,70 miliona eura. Budžet Fonda PIO pripremljen je u skladu sa limitima potrošnje datim u smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period od 2024-2027 godine i omogućiće potpunu redovnost u isplati penzija u iznosima koje garantuje Zakon o PIO.
Koliki je deficit Fonda PIO? Kakva su očekivanja za naredni period?
Za izvještajni period januar – novembar Fond PIO je izvršio ukupne rashode u iznosu od 670,55 milion eura od čega za penzije iznos od 666,77miliona eura ili 99,87%. Za isti period Fond PIO je evidentirao namjenske prihode u iznosu od 480,73 miliona eura kojima je pokriveno 71,69% ukupnih izdataka. Namjenski prihodi su prihodi kojima je unaprijed zakonom utvrđena namjena, u ovom slučaju to su prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. U ovom periodu Fond je takođe evidentirao i opšte prihode, prihode kojima su finansirani rashodi za penzije i to u iznosu od 189,82miliona eura što iznosi 28,31% ukupnih rashoda, što znači da je deficit Fonda za jedanaest mjeseci ove godine 28,31% ili nominalno 189,82 miliona eura. Navedeni deficit je i nominalno i procentualno veći u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav podatak je u Fondu očekivan i posljedica je izmjena i dopuna Zakona o PIO, koji se primjenjuje od 1.1.2024. godine, zbog povećanja minimalne penzije na 450 eura i isplate razlike svim penzionerima čija se penzija u momentu primjene ovog propisa kretala u intervalu od ranijeg do sada važećeg iznosa najniže penzije od 450 eura. Obzirom da je oktobar 2024. mjesec kada je počela primjena izmjena i dopuna zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, kojim je smanjena stopa doprinosa za zaposlene sa 15% na 10%, i ukinuta stopa od 5,5% na teret poslodavca, procjena je da će deficit do kraja godine procentualno ostati na nivou od oko 28% ili nominalno oko 200 miliona eura.
Kako i na koji način se po Vašem mišljenju može unaprijediti održivost penzionog sistema u Crnoj Gori?
Jedna od ključnih mjera je povećanje stope zaposlenosti. To je lijek za održivost penzionog sistema u dugom roku ali i potreba crnogorske ekonomije. Potrebni su novi projekti koji će donijeti novu zaposlenost. Trenutno je veliki procenat nezaposlenosti radno sposobnog stanovništva i to predstavlja ogromnu “rezervu” za napredak i direktni pozitivan uticaj na održivost Fonda PIO. Navešću konkretan primjer dobre prakse privlačenja vrhunskih investitora koji zapošljavaju veliki broj ljudi u našem najbližem okruženju a koju može da primijeni i Crna Gora. Naime, mala opština na Zapadnom Balkanu od oko 30.000 stanovnika uspjela je privući poznatu proizvodnu njemačku kompaniju koja je zaposlila oko 1500 osoba. Poenta je u efikasnoj lokalnoj administraciji koja funkcioniše po principu “sve na jednom mjestu”. Za jedan dan investitor je dobio urbanističko – tehničke uslove i svu ostalu potrebnu dokumentaciju. Tokom pregovora, posebna povoljnost za investitora bila je moguća, ako zaposli više od 1000 osoba. Da li je naša administracija na ovom nivou i šta sprječava gradonačelnike u Crnoj Gori da urade nešto slično?
Kao mjeru opreza, navešću konkretne primjere i nedostatke u vezi sa dolaskom stranih investitora u nekim evropskim zemljama. Velike korporacije često “diktiraju” pravila igre na tržište gdje dodju, obećavaju zapošljavanje velikog broja ljudi, ugovore subvencije sa državom i odu nakon nekoliko godina nakon što subvencije prestanu… Poenta je da se treba tokom pregovora zaštititi da odredjen broj zaposlenih budu lokalci, da investitori ostanu mnogo duže nakon subvencija i konačno obezbijediti interese našoj zemlji a ne samo stranom investitoru. Za to su potrebni kompetentni profesionalci koji umiju da pregovaraju a ne da isključivo ispunjavaju želje stranih investitora.
Osim zaposlenosti, proširenje baze osiguranika kroz smanjenje sive ekonomije je dobra mjera koja utiče na finansiranje penzionog sistema. U tom dijelu potrebno je pojačati finansijske inspekcije koje će kroz rigoroznije kontrole i efikasniji sistem naplate doprinosa značajno povećati prihode države odnosno Fonda PIO.
Treća mjera je podizanje granice za odlazak u penziju. Pošto stanovništvo stari i povećava se životni vijek, potrebno je i godine odlaska u penziju uskladiti sa tim trendom da bi se očuvala održivost penzionog sistema. Treba razmisliti o postepenom povećanju starosne granice za odlazak u penziju narednih godina jer se time odlaže isplata penzija i smanjuje pritisak na Fond PIO.
Dalje, potrebno je uvesti strožije uslove za odlazak u prijevremene i beneficirane penzije. Tu se trebamo ugledati na Švajcarsku i Sloveniju koje su pooštravanjem ovih uslova i “finim podešavanjima” kroz reformu svojih penzionih sistema svakih par godina, direktno uticale na održivost njihovih penzionih sistema. Osim ovoga, još jedno dobro iskustvo iz Slovenije je da postoje stimulacije da se ne odlazi u penziju odmah, nego da ljudi nastave raditi. Država daje odredjene povoljnosti za ovu mogućnost a sa druge strane dobija benefit od dužeg uplaćivanja doprinosa u penzioni fond.
Na kraju, peta mjera o kojoj trebamo više pričati su prečeste izmjene zakona koje, po pravilu, padaju na teret Fonda PIO i ne doprinose njegovoj održivosti u dugom roku. S jedne strane potrebno je razumjeti zahtjeve radnika i imati empatiju prema njihovim zahtjevima, ali u tome treba naći dobru mjeru kako ne bi napravili “problem” penzionom fondu u dugom roku. Da bi Fond PIO smanjio deficit, potrebno je, izmedju ostalog, da se prava radnika ubuduće finansiraju mnogo više iz drugih izvora kako bi sačuvali penzioni sistem.
Stalno se govori o neophodnosti reforme penzionog sistema. Na koji način smatrate da je to najbolje uraditi?
Reformu penzijskog sistema treba sprovesti na način koji će obezbijediti dugoročnu održivost penzijskog sistema Crne Gore. Sve dosadašnje reforme su u osnovi imale cilj produžavanje radnog vijeka radno sposobnih pojedinaca, sprječavanje ranog izlaska sa tržišta rada i ulaska u penzioni sistem, kao i kreiranje sistema koji će obezbjeđivati siguran, održiv i adekvatan prihod u starosti, s jedne strane i uticati na ograničavanje rasta rashoda za penzije kao i na smanjenje penzijskog deficita i njegovog učešća u BDP-u.
U dosadašnjem toku reforme penzijskog sistema, odlučeno je da se penzijski sistem u Crnoj Gori oslanja na dva stuba – na tekuće finansiranje penzija, organizovano u okviru državnog fonda (I stub) i na razvoj dobrovoljne štednje za starost (III stub).
Vlada Crne Gore se nije opredijelila da pored navedenih, u penzijski sistem uključi i obavezno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje, odnosno obavezna štednja u privatnim penzijskim fondovima, tzv. II stub.
Da bi reforma penzionog sistema bila u potpunosti uspješna smatram da je potreban multidisciplinarni pristup koji će osim ekonomista uključiti i demografe, aktuare, inženjere, pravnike, stručnjake iz oblasti medicine (koji će ostalima približiti problematiku u vezi fertiliteta odnosno niske stope nataliteta koja direktno utiče na finansiranje penzionog sistema).
Kako se Fond nosi sa izazovima starenja populacije i smanjenja radne snage?
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, statističke podatke o broju korisnika iskazuje na osnovu isplatne baze penzionera, tj iskazuje broj penzionera koji se isplaćuje u mjesecu za koji se vrši istraživanje. Prema statističkim podacima iz isplatne baze za oktobar 2024. Fond PIO je izvršio isplatu prava za ukupno 129.561 korisnika. Od toga su 125.939 korisnici penzija (starosna, invalidska, porodična) a 3.622 su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).
Od ukupnog broja penzionera (129.561 korisnika), u Crnoj Gori se vrši isplata za 119.594 korisnika prava od kojih su 116.040 penzioneri (starosni, invalidski i porodični), a broj korisnika drugih prava je 3.554 (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, dodatak na spomenicu i naknade invalidima rada). Na osnovu međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, Fond vrši isplatu penzija u drugim državama ukupno za 9.967 korisnika.
Iz pregleda se vidi da postoji rast odnosa broja zaposlenih i broja penzionera iako je to još uvijek ispod optimalnog odnosa.
Na finansijsku održivost sistema PIO u kratkom a posebno u dugom periodu najznačajniji uticaj ima postojeća situacija na tržištu rada, koju u ovom momentu karakteriše blagi rast zaposlenosti. Nadam se da će mjere za podsticaj ekonomskih aktivnosti iz fiskalne strategije koje sprovodi Vlada Crne Gore dati puni doprinos u smislu daljeg povećanja stope zaposlenosti kao bitnog faktora za održivost penzionog sistema.
Koji su najveći izazovi s kojima se suočava Fond PIO u narednih 5-10 godina?
Tokom 2024. godine došlo je do promjena zakonskih propisa koji značajno utiču na finansijske parametre Fonda PIO, prvenstveno prihoda po osnovu doprinosa (zbog smanjenja stope),na jednoj strani , zatim povećanje minimalne penzije na 450€ na drugoj strani i donošenje novih politika od strane Vlade Crne Gore koje utiču na Fond PIO.
Najveći izazov svakako ostaju negativni demografski trendovi ako znamo da je prošle godine u svijetu rodjeno najmanje beba u zadnjih 100 godina. Dakle, penzioni sistemi dijele sličnu sudbinu svuda. Nema čarobnog štapića za rješenje ovog problema već svaka zemlja pojedinačno u skladu sa specifičnostima svojih ekonomija predlaže reforme sopstvenog penzionog sistema.
Osim demografskih trendova kao globalnog izazova, mi u Crnoj Gori imamo izazov pokrivanja, od nedavno, velikog deficita Fonda PIO i potrebno je striktno primijeniti kompenzatorne mjere iz Fiskalne strategije 2024-2027 kako bi se pokrio ili približno pokrio projektovani deficit.
Krajnji odgovor na ovo pitanje iziskuje kompleksne analize koje prevazilaze stručnu službu Fonda PIO. Za ovakvu vrstu analiza i projekcija potrebni su podaci o strateškim planovima Vlade Crne Gore, makroekonomski i fiskalni pokazatelji za naredni period od 5-10 godina i konsultacije sa ostalim stejkholderima.
(Izvor: Bankar)
