U bankama je deponovano preko pet milijardi eura ili 890 miliona više nego godinu ranije. Taj podatak, kako komentariše za Radio Crne Gore, analitičar Predrag Drecun ne znači ništa. Ističe da se radi o umrtvljenom kapitalu, inertnom odnosu banaka prema investitorima i projektima koji ne bi doprinijeli razvoju. Predlaže da monetarna vlast analizira stanje i usvoji adekvatne mjere kako bi privredi obezbijedila neophodan novac.
Rastu depoziti, takođe i bruto društveni proizvod. Zvanično i jedno i drugo na kraju prethodne godine premašiće, prema sadašnjim podacima, pet milijardi eura. Dobra bi okolnost bila kada bi ta ravnoteža bila na duge staze. Međutim, kako konstatuje, kod nas postoje takvi fenomeni koje monetarna vlast ne objašnjava.
“Umjesto da rastu krediti privredi, rastu krediti stanovništvu i nerezidentima. Dakle banke se ponašaju tako kako im se dozvoljava. U krajnjem, to su društva privatnog kapitala i njima se ne može nametati socijalna funkcija, ali zato je tu regulator koji bi morao svojom politikom, politikom rezervisanja da banke daju što više kredita u projekte koji su zdravi”, poručio je Drecun.
Suština je napominje on da banke kojima su klijenti povjerili novac na čuvanje isti plasiraju.
“Mi dakle, uslovno rečeno, imamo mnogo “mrtvog novca”, jer je to novac koji se ne plasira. Imamo preko milijardu u tkz. keš poziciji što je oko 25 odsto ukupnog novčanog toka banke i to je kad se uporedi sa rastom depozita vrlo zabrinjavajući podatak”, konstatovao je analitičar.
Ukazuje i da je loš odnos depozita i odobrenih kredita. Čak 80 odsto depozita, pojašnjava naš sagovornik, čine krediti. Podsjeća da je prije petnaestak godina situacija bila, kako propisuje ekonomska teorija, 1,1 euro kredita na euro depozita.
“Tada smo imali deset odsto više kredita nego depozita. I to je jedan pravilan odnos, jer u tom slučaju postoji ekspanzija investicija, to je nešto čemu treba težiti. Ovako se banke umrtvljuju, podižu kamatne stope na date kredite, zato što ne plasiraju kapital, prikupljeni novac”, rekao je Drecun.
Da su banke vrlo oprezne u odobravanju zaduženja možda najbolje pokazuje podatak da je država na kraju prošle godine od planiranih 350 miliona obezbijedila 55 miliona, od čega 16 miliona uz kamate od šest do sedam i po procenata u bankama, ostatak kroz emitovanje državnih zapisa.
Izvor: RTCG
