Proces transformacije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u razvojnu banku je na samom početku. Radi se na zakonu kojim treba da se uspostavi razvojna banka, kako je to slučaj u svim državama EU, kazao je u intervjuu za „Dan“ novi predsjednik odbora direktora te državne institucije Predrag Drecun.
– U taj proces je uključeno više institucija, i u ovom trenutku definišemo ulogu i zadatke svake od njih. Na krovu odlučivanja su Vlada i parlament. Sudeći po poboljšanoj efikasnosti parlamenta, mislim da proces može ići brže nego što je planirano. Sagledavamo i analiziramo sve inpute, pravne i tehničke, potrebne za ovaj proces. Ono što mogu reći je da Vlada zahtijeva maksimalnu operativnost i efikasnost, i IRF će biti maksimalno posvećen ovom projektu i zahtjevima Vlade – rekao je Drecun.
• Šta će transformacija u Razvojnu banku značiti za IRF, a šta za klijente, odnosno privrednike?
– Razlika između fonda i banke je načelno u strukturi izvora. Fond nema klasične pasivne poslove, a banka ima. I sadašnji fond može zadovoljiti razvojnu komponentu, ali transformacijom u banku dobija se kvalitet više na strani pasive, odnosno izvora. Dobićemo novi kvalitet u traženju stranih izvora, dostupnost domaćim izvorima novca biće povećana. Na primjer, svi državni depoziti mogli bi da završe u bilansima Razvojne banke. Razlika između komercijalnih banaka i razvojne banke je čak i statusnog nivoa. Razvojne banke se osnivaju posebnim zakonom, a sve komercijalne banke se osnivaju zakonom o bankama ili kreditnim institucijama. U zakonu o razvojnim bankama najčešće eksplicitno stoji da te banke nemaju profit kao primarni cilj djelovanja, što je bitna razlika u odnosu na komercijalne banke. U tom prostoru Razvojna banka će biti korektivni faktor tržišnim nesavršenostima koje determinišu komercijalne banke. To znači lakši pristup finansijskim sredstvima za naše preduzetnike.
• Hoćete li i šta mijenjati u radu IRF-a kao novi predsjednik odbora direktora te institucije?
– Redovni poslovi moraju se odvijati nesmetano. Analiziramo privrednu strukturu u cilju ažurne klasifikacije potencijalnih korisnika kredita IRF-a. Za godinu je otvoreno između devet i deset hiljada novih preduzeća. Uticaj nerezidenata je ogroman posljednjih godina. Imamo rast ekonomije generalno. Imamo smanjenu aktivnost komercijalnih banaka na podršci privredi. IRF ima izvora da podrži sve kvalitetne projekte, ali mogu reći da ima dosta prostora za poboljšanje kvaliteta poslovnih ideja. Dešava se da nam određeni grantovi ostanu neiskorišćeni jer nije bilo kvalitetnih ideja. Sve to sad pratimo. Mislim da smo za tri nedjelje, koliko djeluje nova uprava, prilično pokrenuli unutrašnje kapacitete IRF-a u pravcu proaktivne uloge u traženju plasmana. Krediti se obrađuju veoma savjesno do svakog detalja, što bi moglo da smeta korisniku, ali moramo razumjeti da IRF, u krajnjem, raspolaže državnim novcem, i to je ozbiljna odgovornost menadžmenta. Novi izvršni direktor IRF-a dolazi iz ozbiljne, svjetski poznate, korporativne strukture, i značajno se osjeća njegov doprinos u novim izazovima.
• Javnost sada najviše interesuju kreditne stope?
– Trenutno radimo analizu sa namjerom da vidimo opseg mogućeg smanjenja. Ne bih u ovom trenutku licitirao procentima, ali mogu reći da ćemo dati doprinos smanjenju kamatnih stopa. Čim budemo spremni, IRF će izaći u javnost sa tom informacijom.
• Nedavna inicijativa CBCG za smanjenje kamata u komercijalnim bankama počela je na limitiranom broju kreditnih proizvoda. Šta je potrebno uraditi da bi se smanjile kamate na mnogo širem obimu kreditnih proizvoda?
– CBCG nema direktne institucionalne alate da utiče na visinu kamatne stope, ona nije emisiona centralna banka. Crna Gora koristi euro (stranu valutu) kao zvanično sredstvo plaćanja, pa CBCG nema svoju referentnu kamatnu stopu.
Kamatna stopa je uvijek posljedica stanja u ekonomiji. U prvom redu zavisi od količine novca. Ima tu još sijaset faktora, a među najvažnijim je i rizik zemlje. To znači da smanjivanje kamatne stope mora da bude zadatak svih kreatora privrednog ambijenta. Moja analitika crnogorske ekonomije, koju radim više od 20 godina, pokazuje da je spoljnotrgovinski deficit uzrok zaduženjima države, iako ponekad ne izgleda tako. Mi ponudu novca možemo da povećamo samo iz realnih izvora, ili drugačije kazano moramo realno zaraditi taj novac.
Kod IRF-a kamata manja za procenat
• Kolike su prosječne kamatne stope za kredite koje daje IRF, a kolike su prosječne kamate za iste kredite koje daju komercijalne banke?
– Prosječna stopa nije dobar pokazatelj ako se gleda izolovano od drugih pokazatelja. Novi menadžment je, najviše kredita odobravamo po stopi od 4 odsto. Određene kamatne stope su determinisane linijama iz kojih vučemo sredstva za plasmane. Prosječna nominalna kamatna stopa za plasmane IRF-a tokom 2023. godine je iznosila 4,21 odsto, dok za prva tri mjeseca 2024. godine iznosi 4,14 procenata.
Prosječna nominalna kamatna stopa komercijalnih banaka za privredu za 2023. je iznosila 5,14 odsto, dok za dva mjeseca ove godine iznosi 5,18 procenata.
Lani odobrili 459 projekata
• Koliko je IRF u prošloj godini plasirao kredita, a koliko je plasirao u ovoj godini, prema posljednjim dostupnim podacima?
– IRF je u prethodnoj godini odobrio 459 projekata kad su u pitanju ukupni kreditni i faktoring aranžmani, u iznosu od 188,2 miliona, dok je za prva tri mjeseca 2024. odobreno 34,5 miliona po osnovu 65 aranžmana. Godišnjim planom IRF-a za ovu godinu, predviđen je plasman u iznosu od 150 miliona, a crnogorskoj privredi je na raspolaganju 20 namjenskih programa finansijske podrške (krediti i faktoring finansiranje) usmjerenih na podršku preduzetnicima, mikro, malim, srednjim i srednje kapitalizovanim preduzećima, kao i crnogorskim opštinama.
Izvor: Dan
