Auto-put će brzo po završetku postati generator značajnog rasta ekonomije. Iznenadićemo se koliko će doprinijeti rastu našeg BDP. Turizam u Crnoj Gori je na novom početku. Danas imamo par hotela svjetskog nivoa, a to je malo. Velika plaža, Valdanos, Čanj, Buljarica, Jaz, najveći dio Luštice su potpuno netaknuti ozbiljnim planovima. Skadarsko jezero je nedovoljno valorizovano za turizam, Rijeka Crnojivića takođe. A, turizam je privreda svih privreda, poručuje u intervjuu za Vikend novine ekonomski analitčar Predrag Drecun.

Razgovor sa Drecunom, inače bivšim ministrom i poslanikom, nije bio samo o ekonomskim pitanjima, i kroz tu prizmu radu Vlade tokom protekle dvije godine, već i o politici, o odnosima Crne Gore i Srbije, uzrocima podjela… Govoreći o ovome, Drecun poručuje da je “istorijski grijeh poništavati balšićku, crnojevićku i petrovićevsku državu”

Na pitanje kako ocjenjuje rad Vlade u posljednje dvije godine Drecun kaže da je ona predlagala zakone u odsustvu opozicije, što je otežavajuća okolnost, koliko god izgledala olakšavajuća.

“Vlada drži dobar tempo na putu ka EU, i nakon prijema u NATO, može intenzivno da ga čak i ubrzava. Hvaliti auto-put je suvišno, jer je već mnogo rečeno do sad, pa se ne bih ponavljao. Makroekonomske relacije su ukroćene u okvire koji su bolji od mnogih zemalja EU. Zvanično se smanjuje i nezaposlenost. Izgrađeno je ili renovirano na desetine kilometara puteva. Može se reći da je Vlada bila aktivna. Reforma i racionalizacija uprave su još uvijek aktuelni procesi. Nijesam ekspert za državnu upravu pa bih se uzdržao od ocjena rada resora koji su uključeni u taj proces, s tim što bih kao prosječan građanin poželio da taj proces ide brže”, istakao je on.

Drecun dodaje da ekonomski resori postigli dobre rezultate na planu očuvanja relacija makroekonomskih agregata.

“Stopa rasta BDP je stabilno među najvišim u regionu, budžetski deficit je ukroćen u mastrihtske proporcije. Javni dug je ispod 70 odsto BDP što je dobar odnos, imajući u vidu da polovina EU članica ima veće učešće, a ako uključimo depozite onda je taj racio ispod 60 odsto. Moram istaći da je ministar Radunović uspješno spakovao javnu potrošnju u ove proporcije, iako je bilo mnogo onih koji su govorili da je spoljni dug nezaustavljiv na putu ka trocifrenom raciju. Ministarka Sekulić radi dobar posao na jačanju značaja energetike i stvaranju uslova za novu razvojnu filozofiju energetskog sektora, jer relativno brzo počinje trgovina strujom kroz podvodni kabl do Italije”, ocijenio je Drecun.

Prema njegovim riječima ministar Simović usmjerava poljoprivredu na kolosijek prioriteta crnogorske budućnosti, ali na tom putu, kako smatra, ima žestokih otpora brojnih etabliranih čvorišta neoliberalne ekonomske strukture, koja poljoprivredu ne vidi kao erspektivu, već smatra da treba da bude ekonomija usluga, a realni sektor, (poljoprivrednu proizvodnju) vidi kao nepotrebnu avanturu koju treba ostaviti drugima.

Što se tiče spoljne politike, Drecun kaže da djeluje uravnoteženo, ali prilično je intenzivna, i kako smatra nedovoljno medijski ispraćena.

“Ministar Darmanović poslovičnom mirnoćom drži našu diplomatiju u zoni poželjnog saveznika svima u regionu, a na nivou geopolitike drži se kursa kojeg smo se trebali držati još od 1945. godine, ali nažalost nijesmo. Najveće ograničenje vidim u našem kolektivnom mentalitetu koji sporo reaguje na pravila sistemskog pristupa stvarnosti. Mi još uvijek više volimo da završavamo stvari preko reda nego redovnom procedurom”, naglasio je on.

Smatra da se Vladanužno bavila saniranjem posljedica problema, a ne rješavanjem uzroka.

“Razumijem i taj pristup, jer se požari moraju gasiti. No, smatram da se paralelno može raditi i na definisanju uzroka naših problema i njihovom saniranju. Smatram da Vlada nije uradila osnovnu stvar, kao uostalom i sve prethodne vlade od 1990.godine, koju treba da uradi kad je u pitanju ekonomija naše države, a to je da sačini strategiju smanjenja spoljnotrgovinskog deficita. Zar moramo da uvozimo oko 500 miliona eura hrane iz susjednih država. Umjesto da turistima prodajemo svoj paradajz, svoju pšenicu, svoju vodu, svoju pršutu, svoje konobare, svoje čačkalice, mi ćemo to da uvozimo pa da preprodajemo i da malo zaradimo na trgovačkoj marži, ili na prirodnoj renti ako kiša ne pada, i na malo sreće što nema terorističkih napada kod nas. Umjesto da kroz turizam izvozimo naše proizvode mi kroz naš turizam jačamo konkurenciju od koje uvozimo poljoprivredne proizvode. Umreženi neoliberali smatraju da je to normalno, a ja mislim da je krajnje neodgovorno. Izazovi su da se promijenimo. Da ekonomsku filozofiju preispitamo, da se okrenemo svojim resursima i njihovoj valorizaciji, da vrijednosti neoliberalnog koncepta ostavimo istoriji. Da pojačamo podršku poljoprivredi. Da više izvozimo, da supstituišemo uvoz. Glavni i stalni izazov naše ekonomije je, ipak, ukrotiti spoljnotrgovinski deficit”, zaključio je Drecun.