Cijene namirnica poslednjih mjeseci nezaustavljivo rastu u crnogorskim marketima, što je brojne građane zabrinulo, naročito nakon prošlosedmičnog rasta cijena goriva. Iako su zvaniči podaci koje su saopštavali nadležni govorili da inflacija usporava, to nije bilo vidljivo u prodavnicama, iz kojih građani, kako se svakodnevno može čuti, mogu da kupe sve manje potrepština za znatno više novca. Takođe u poslednjem periodu bilo je informacija da su cijene hrane u nekim, mnogo razvijenijim državama značajno jeftinije nego u Crnoj Gori što je, barem na društvenim mrežama, pokrenulo debatu da li su cijene u domaćim prodavnicama napumpane.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun u izjavi za “Dan” ističe da je za ovakvu situaciju isključivi krivac država i njeno (ne)činjenje.
– Isključivi krivac je država… Privatni sektor, čitaj tržište, ima snažan prećutni dogovor da se cijene drže visokim. Nekoliko velikih igrača u trgovini zna dobro kako se cijene podižu nerealno, a onda mali trgovci, ili propadaju ili dižu cijene još i više, tako da veliki lanci budu na kraju jeftiniji – poručuje Drecun.
On ističe da građani s pravom strahuju da će cijene dodatno rasti, uprkos tome što sa međunarodnih tržišta stižu informacije da cijene hrane padaju još od prošle godine.
– Ako nema razloga za visoke cijene sa strane inputa, onda je jedini zaključak da je špekulativna ekonomija naših trgovaca uzrok visokih cijena i pored evidentnog pada inflacione stope na globalnom nivou… Dakle, isključivi krivac je država, a tu mislim na spregu više institucija, nadležnih ministarstava, inspekcijskih službi i Centralne banke, koja mora da čuva finansijsku stabilnst – kategorički ističe Drecun.
Drecun ističe i da odavno ne vjeruje u idealno tržište liberalnog tipa.
– Jer da ono djeluje kako treba, ne bi vrhunski ljekar bio stotinak puta manje plaćen od vrhunskog fudbalera. A svi znamo da je jedan vrhunski ljekar korisniji za društvo od vrhunskog fudbalera – poručuje Drecun.
Nedavno se u medijima pojavila i računica koja je pokazala da je za kupovinu nekih proizvoda potrebno izdvojiti znatno više novca nego u Sloveniji, Španiji, Njemačkoj i drugim razvijenijim državama, čiji stanovnici primaju i po nekoliko puta veću zaradu nego što to primaju crnogorski građani.
Prema pisanju medija, birajući najjeftinije namirnice u Crnoj Gori bi za litar maslinovog i suncokretovog ulja, mlijeka, jogurta i ulja, maslac od 250 grama, deset jaja, kilogram brašna, trapista, junećeg i pilećeg mesa, riže, konzervu tunjevine, pola kilograma pašte, limenku piva i hleb platili 49.60 eura, dok bi vas u Ljubljani to koštalo 44.98 eura. Ako bi kupovali skuplje proizvode iz ovih kategorija, u Crnoj Gori biste potrošili 85,83 eura, a u Ljubljani 49,94 eura.
Slično je i sa Njemačkom gdje bi istu korpu platili 69,45 eura, što jeste dvadesetak eura više, ali se tamošnje prosječne zarade kreću u rasponu između 2.200 i 4.200 eura. Sličnu potrošnju građani bi imali kao i u Hrvatskoj, ali i tamo su plate značajno veće, dok bi potrošnja bila nešto niža u Srbiji, Albaniji i BiH, no tamo su prosječne zarade nešto niže. Nedavno je i portal Nova.rs objavio da u Njemačkoj kilogram pilećeg mesa košta oko 4,54 eura, dok je recimo u Srbiji ali i Crnoj Gori niži i i do dva eura. Kilogram ćuretine u Njemačkoj je oko 8,5 eura, dok je na Balkanu preko 10 eura. Kilogram mljevenog mesa u Crnoj Gori je iznad sedam eura, koliko košta i u Njemačkoj. Konzerva tunjevine kod nas uglavnom je preko euro i po, što je otprilike kao u Njemačkoj. Kilogram šećera kod nas je oko eura dok je u Njemačkoj oko euro i po, a litar ulja varira između euro i dvadeset pa i do dva eura. Za deset jaja kod nas je potrebno izdvojiti preko dva eura, a u Njemačkoj ispod dva…
