Bolje rješenje za Atlas banku bilo bi učešće države u proces dokapitalizacije, ocijenio je ekonomski analitičar, Predrag Drecun i dodao da se nada da je Centralna banka (CBCG) ipak pripremila neku strategiju za ublažavanje rizika.
“Smatram da je bolje rješenje bilo da država dokapitalizuje Atlas banku, nego da sad ulazimo u zone rizika koje je teško procijeniti. Neke opštine će biti u problemima, ali nadam se da je ipak CBCG spremila neku strategiju za ublažavanje rizika”, rekao je Drecun agenciji Mina-business.
Savjet CBCG uveo je u petak stečaj u Atlas banku. Iz vrhovne monetarne institucije su saopštili da su, tokom trajanja privremene uprave, utvrđene skrivene mane, koje se odnose na nerealno visoku procjenu imovine i kašnjenja u kreditnom portfoliju, što je dovelo do dodatnog pogoršanja parametara poslovanja banke.
Drecun je kazao da treba biti vrlo oprezan u davanju prognoza šta će biti poslije stečaja.
“Stečaj sam po sebi jeste kraj jedne kompanije, jer su njene obaveze veće od sredstava, a to znači da nema prostora da se nastavi poslovanje. Međutim, niko ne može predvidjeti kako će se završiti stečaj”, saopštio je Drecun.
Prema njegovim riječima, nominovani stečajni upravnik je iskusan bankar i mora donijeti niz odluka za koje odgovara zajedno sa odborom.
“Za mene je neprihvatljivo da Centralna banka u trenutku uvođenja privremenih mjera nije znala što se nalazi u bilansima Atlas banke. Privremene mjere su uvedene zbog dva događaja, a sve ostalo negativno je otkriveno u toku par mjeseci privremene uprave”, naveo je Drecun.
Očigledno je da, kako je ocijenio, sektor kontrole banka nije na vrijeme reagovao i time je doveo guvernera u zabludu.
“Manevri za upravljanje postoje i na strani sredstava i obaveza. Sredstva, odnosno dati krediti su mnogo teži za upravljanje, jer sve zavisi koliko su dobro zaštićeni plasmani, odnosno koliko su vrijedne hipoteke i ostala sredstva obezbjeđenja”, objasnio je Drecun.
Stečajni upravnik, kako je rekao, može prodati sve kredite ili dio njih uz neku diskontnu stopu, ali to mora biti tako da se ostvari što manji gubitak, jer su ionako sredstva negativna.
“Znamo da se loša aktiva u zemljama Evropske unije (EU) prodavala i za 20 odsto nominalne vrijednosti. Ako su kolaterali dobri, možda se može čak i dobro proći”, kazao je Drecun i dodao da javnosti nije poznat kvalitet kolaterala.
U svakom slučaju, kako smatra, dvije do tri godine će proći da se stekne prava slika o vrijednosti aktive.
“Pasiva je druga priča, jer se tu obaveze znaju i teško će neki povjerilac prihvatiti da ima značajni gubitak. Možda se može sa nekim povjeriocem postići dogovor da mu se isplati manje od visine depozita, ali to je dug proces”, saopštio je Drecun.
On je dodao da će Fond za zaštitu depozita biti ispražnjen i mora se zaduživati, a onda te kredit vraćati od premija koje banke uplaćuju.
“Vjerujem da će doći do povećanja premija da bi se Fond ponovo napunio, a to će morati da se prevali na kamatne stope”, rekao je Drecun i dodao da prognozira da će porasti kamatni spred, odnosno razlika između aktivne i pasivne kamate, u bliskoj budućnosti.
Prema njegovim riječima, povjerenje u bankarski sektor, mjereno rastom depozita, nominalno raste, ali struktura povjerenja nije baš povoljna.
“Domaći depoziti padaju, ali strani brže rastu, tako da je efekat pozitivan. To mora zabrinuti Centralnu banku, a i Vladu, koja mora pospiješiti priliv stranih direktnih investicija kako bi se depoziti nerezidenata i dalje držali na visokom nivou, a istovremeno spriječiti pad domaćih depozita”, zaključio je Drecun.
