Bez jake realne ekonomije odnosno jakih igrača nema dinamičnog tržišta kapitala. Zato je u ovoj situaciji za oživljavanje berze i uključivanje više aktera teško kopirati bilo koji model, iako je mađarski dobar i ima logiku, kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar Predrag Drecun, odgovarajući na pitanje na koji način se može oživjeti i bolje iskoristiti tržište kapitala.
Direktor Montenegroberze Gojko Maksimović je juče za Pobjedu kazao da se tržište može, između ostalog, oživjeti, odnosno bolje iskoristiti po receptu Mađarske čija vlada je zajedno sa centralnom bankom i ostalim investitorima osnovala investicioni fond sa kapitalom od 70 miliona eura, čiji je glavni zadatak da ulaže u akcije malih i srednjih kompanija, koje su odlučile da svoje akcije ponude na prodaju investitorima. Maksimović je ocijenio i da bez novih hartija od vrijednosti nažalost u dugom roku možemo imati dobro izgrađen “tržni centar u koji neće dolaziti kupci.
Samsung, Huavei…
Drecun kaže da nema efekta od vještačkog održavanja berze u životu, podsjećajući da se sada trguje sa najviše pet-šest hartija od vrijednosti.
“Moraju se pojaviti investitori sa zvučnim imenima, poput Samsunga, Huavei, hartije od vrijednosti drugih država… One kojima se, odnosno njihovim hartijama od vrijednosti, vjeruje. Treba privući strane brendove koji će ovdje otvarati investicione projekte trgovačke, poljoprivredne, proizvodne… Sasvim je svejedno”, objašnjava Drecun.
U ovoj situaciji, dodaje on, pitanje je šta bismo mi mogli da ponudimo potencijalnim investitorima ne samo kvantitetom nego i kvalitetom hartija od vrijednosti.
“Zato prije svega treba ojačati sektor realne ekonomije. Strane investicije treba da dođu što je prije moguće i da se na bazi realnih investicija kasnije formira berza. To država može pospješiti. Smatram da bi mađarski model trebalo da bude posljedica jedne takve akcije koja se zasniva na dvogodišnjem ili trogodišnjem privlačenju stranih investicija”, objašnjava Drecun.
Država, dodaje on, svojim hartijama od vrijednosti može da utiče na rast trgovine na berzi, ali uvijek dođe momenat kad to nije dobro.
“Dospijećem hartija država mora da plati vrijednost sa kamatom. Ako to vuče ciklus, onda povećavate obavezu države prema investitorima. To može da se radi kao inicijalna kapisla, ali ne bi bilo dobro da to bude model koji će održavati berzu u životu”, smatra Drecun.
Osjetljiva stvar
Da bi nam berza taj “lijepi šoping mol” bio pun i trgovci ulazili u njega, on mora da nudi kvalitetno.
“Ako ne nudimo ništa, ili nudimo samo državnu papirologiju za preprodaju, onda nema realne ekonomije. Istina, berza se može oživjeti vještački, kao piramidalna banka, nekom psihološkom igrom, ali vrlo brzo će onda doći do pucanja, do gubitka najširih igrača. To je kao i kod piramidalnih banaka kada je veliki broj građana izgubio po nešto novca, a u krajnjem zbiru to je predstavljalo veliku sumu. Izgubiće mnogi da bi dobila jedna manja grupa”, pojašnjava Drecun.
On podsjeća da je berza koliko ekonomski toliko i psihološki fenomen.
“Ali kada transakcija postane sama sebi cilj, kada kupovinom investirate ne radi ostvarenja kapitalne dobiti nego preprodaje, tada postaje psihološki fenomen. Onda se u tu trku uključuju mnogi igrači i stvaraju rast “mjehura. Kada dođe do nerealnog skoka cijena, dolazi do periodičnih krahova -poput 2008. Toliko je narastao mjehur od sapunice da je odjednom došlo do pucanja cijena hartija, nekretnina i recesije koja i danas traje u produženom obliku”, podsjeća ovaj ekonomski analitičar. Berza je osjetljiva stvar za male ekonomije kao što je crnogorska.
“Kad veliku ekonomiju pogodi berzanska kriza, onda se osjećaju ogromne posljedice koje je lakše sanirati nego kod malih ekonomija”, upozorava Drecun.
Šansa još postoji
“Crna Gora je imala šansu da napravi regionalnu berzu, s obzirom na poziciju, dobre političke veze sa Srednjim i Dalekim istokom. Sa Zapadom. Ta šansa nije propuštena, ali svaki dan koji prođe je propuštena prilika”, ocijenio je Drecun. Jaka regionalna berza može da se realizuje, ali treba postići politički konsenzus i, dodaje, krenuti u taj projekat.
Novca ima i na istoku i na zapadu
Drecun kaže da fondovi s novcem postoje u svijetu, naročito na istoku a i na zapadu, samo ih treba privući.
“Do nas je da ih uvučemo na tržište. Ako takvom fondu date priliku da investira, recimo u turistički rizort, vrijednosti 100 i više miliona eura, hartije od vrijednosti takvog projekta bi privukle investiture i partnere. Na taj način bi se moglo oživjeti tržište”, objašnjava Drecun.
Izvor: Pobjeda
