Projekti plave ekonomije značajni su za Crnu Goru, uzimajući u obzir opredijeljenost države da svoju budućnost veže za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić i izrazila nadu da će zemlja uskoro pronaći i definisati najadekvatniji koncept održivog korištenja luka, te pomorstvu vratiti raniji značaj.
Otvarajući Konferenciju o Plavoj ekonomiji čija je tema „Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima“, a koju PKCG organizuje u Budvi u okviru Plave nedjelje, podsjetila je na cilj susreta – da sa partnerima projekata BLUEfasma, BLUEAIR i ShipmenTT PLUS doprinesu boljem razumijevanju plave ekonomije, prepoznavanju potencijala, te snažnijem povezivanju akademskog i biznis sektora.
„Prenos znanja, razmjena iskustava i zajednički rad na aktima kojima donosiocima odluka želimo ukazati na značaj potencijala plave ekonomije umnogome koriste praćenju i dostizanju evropskih standarda. Trodnevni rad ćemo, uvjerena sam, zaključiti i kvalitetnim idejama za buduće projekte koje ćemo prijavljivati na pozive koji će uskoro biti otvoreni u okviru perspektive 2021 – 2027“, navela je ona.
Ukazala je na potrebu uravnoteženja ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije održivog razvoja u odnosu na mora i okeane, što je ključna komponenta plave ekonomije.
„Istovremeno, morski i pomorski resursi su ograničeni, a zdravlje naših mora i okeana drastično je narušeno zbog ljudskih aktivnosti – od štete uzrokovane emisijom ugljen-dioksida do zagađenja različitim materijama, hemikalijama i plastikom, neodrživog ribolova, degradaciju i uništavanje staništa i širenje invazivnih vrsta“, pojasnila je ona.
Podsjetila je da je upravo pandemija koronavirusa pokazala da su raniji privredni modeli postali neodrživi, što je podstaklo niz zajedničkih globalnih političkih odluka u svrhu očuvanja životne sredine, privrednog rasta i društvenog blagostanja.
Drakić je istakla kako koncept plave ekonomije tek u posljednje vrijeme dobija na značaju, a da on omogućava zaštitu nematerijalnih morskih i pomorskih resursa, kojim obiluju sve zemlje u jadransko-jonskom i mediteranskom području, i usko su povezani sa tradicijom i životom ljudi u priobalnoj oblasti.
„Svjetska okeanska ekonomija procjenjuje se na 1,5 biliona američkih dolara godišnje, a govorimo li o svjetskoj trgovini treba reći da se 80 odsto odvija morem, dok je 350 miliona zaposlenih u svijetu povezano sa ribarstvom. Do 2025. godine, prema relevantnim dostupnim procjenama, predviđa se da će se čak 34 odsto proizvodnje sirove nafte eksploatisati iz podmorskih polja, a marikultura je jedan od najbržih rastućih sektora koji daje oko 50 odsto ribe za prehranu ljudi. Iz ovoga je više nego jasno zašto se za koncept plave ekonomije nerijetko kaže da je koncept 21. vijeka“, rekla je ona.
Izrazila je nadu i da će Crna Gora uskoro pronaći i definisati najadekvatniji koncept održivog korištenja njenih luka, te pomorstvu vratiti raniji značaj, a uz pomoć ministarstva i EU ojačati kapacitete u ribarstvu.
„Ipak, plavi rast nije samo u direktnoj zavisnosti od nacionalnih politika, već zavisi od svijesti ljudi, društva, zajednice i koliko smo svi kao pojedinci spremni da se posvetimo temama koje se na prvi pogled čine da nisu dovoljno visoko na listi prioriteta, te mijenjamo određene navike i prihvatimo održiv način poslovanja i življenja. Da bi se ovo desilo, moramo aktivno raditi na implementaciji relevatnih međunarodnih instrumenata, raditi na regulativnom i strateškom okviru i unapređenju načina na koji donosimo odluke i odlučujemo se za određene politike, sakupljati i analizirati podatke, kreirati nova partnerstva, stvarati sinergije i postavljati nove mehanizme inovativnog finansiranja za usmjeravanje investicija u ekonomske aktivnosti koje mogu poboljšati zdravlje naših mora“, zaključila je ona.
