U Srbiju se prošle godine po osnovu doznaka slilo pet milijardi eura, pokazuju podaci iz platnog bilansa koji objavljuje Narodna banka Srbije. Od toga samo su doznake radnika koji rade u inostranstvu iznosile 3,9 milijardi eura.
U odnosu na bruto domaći proizvod doznake su prošle godine dostigle 8,2 odsto, u prethodnih 20 godina priliv deviza po ovom osnovu nije bio ni blizu toj cifri.
Prošle godine su doznake prevazišle i strane direktne investicije koje su, takođe, imale rekordan iznos od 4,4 milijarde eura. Na primjer, u 2021. godini su iznosile 3,9 milijardi, dok su doznake bile na 3,6 milijardi eura, piše Danas.
Prema riječima Nenada Jevtovića, direktora Instituta za razvoj i inovacije, rast doznaka je posljedica inflacije i povećanja plata u inostranstvu.
„Taj iznos bi trebalo uskladiti sa inflacijom. Recimo, ako našem čovjeku u inostranstvu poraste plata, on će moći više novca da šalje kući“, objašnjava Jevtović.
Drugi razlog je sve veća emigracija u inostranstvo.
„Svake godine 25.000 do 30.000 ljudi ode u inostranstvo. Za prethodnih 11 godina prema podacima Zavod za statistiku je otišlo 330.000 ljudi. Na kraju, čini se da se i struktura emigracije menja. Iako nemamo istraživanje, ali čini se da dosta ljudi odlazi da radi u inostranstvo nekoliko mjeseci pa se vrati u zemlju. Recimo, zaposleni u stranim firmama u Srbiji odlaze u njihove ogranke u drugim zemljama“, kaže Jevtović.
Taj novac se najvećim dijelom troši neproduktivno, odnosno za održavanje standarda. Raniji podaci pokazuju da se svega jedan do tri odsto doznaka koristi za investicije. Više od 60 odsto tih prihoda odlazi u potrošnju, a to bi na nivou prošle godine bilo više od tri milijarde eura. Takođe, oko 24 odsto doznaka se iskoristi za kupovinu nekretnina. Ovo bi moglo biti i objašnjenje visokih cijena i uopšte pumpanja balona na tržištu nekretnina u Srbiji, a prije svega u Beogradu.
„Bez doznaka i stranih direktnih investicija ne bismo mogli da pokrivamo deficit u trgovinskom bilansu. Obično imamo oko sedam, osam milijardi manjka u trgovinskom bilansu. S jedne strane novac ulazi u ekonomiju preko doznaka i investicija, a s druge strane izlazi kroz uvoz“, napominje Jevtović.
Prošle godine deficit trgovinske razmjene iznosio je čak 9,35 milijardi eura usljed ogromnih cijena energenata, a sa uslugama deficit je bio sedam milijardi eura.
I sa tako visokim iznosom doznaka Srbija nije ni blizu zemalja sa najvećim udjelom doznaka u BDP-u, prenosi taj portal. Prema podacima Eurostata za 2021. godinu u Srbiji su lični transferi i zarade radnika iz inostranstva činile 7,2 odsto BDP-a.
U Crnoj Gori je taj priliv činio 13,5 odsto BDP-a, u BiH 10,5 odsto, a Albaniji 9,4 odsto BDP-a. Zanimljivo je da je recimo prihod od doznaka u Hrvatskoj, koja je članica EU, bio veći nego u Srbiji i iznosio je 7,3 odsto BDP-a. Rekorder je Kosovo sa čak 18 odsto BDP-a koji stižu iz inostranstva.
Danas
