Protekcionističke snage u vladi američkog predsjednika Donalda Trumpa prevladale su jer je sinoć direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta Gary Cohn, zagovornik slobodne trgovine, iznenada podnio ostavku.
Cohn nije javno obrazložio ostavku, no iz Bijele kuće potvrđuju da je sukob oko carina doprinio njegovoj ostavci, ali poručuju i da to nije jedini razlog.
Zbog toga je terminski S&P 500 indeks jutros u minusu više od 1 posto, što najavljuje pad cijena dionica na početku današnjeg trgovanja na Wall Streetu.
“Ako tražite izgovor za prodaju dionica, ovakve vijesti zasigurno predstavljaju kratkoročni pritisak na tržište. Cohn je došao s Wall Streeta, pa su veliki institucionalni investitori sigurno vjerovali da ima kredibilitet za to mjesto”, kaže Rick Meckler, predsjednik kompanije LibertyView Capital Management.
Cohna bi mogao zamijeniti Peter Navarro, direktor Nacionalnog trgovinskog savjeta u Bijeloj kući, čime bi se, smatraju analitičari, otvorio put za protekcionističke snage.
“Tržište se plaši da je ovo definitivni signal da će carine biti uvedene. Mogućnost trgovinskih ratova sada se povećala. Ekonomski nacionalisti su prevladali”, kaže Monica de Bolle iz Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju.
Nesigurnost na svjetskim berzama prelila se i na valutna tržišta, pa su u fokusu ulagača japanski jen i švajcarski franak, koji slove za sigurnija utočišta za kapital u nesigurna vremena.
Tako je cijena dolara pala 0,4 posto i prema franku i prema jenu, pri čemu je prema japanskoj valuti zaronila na 105,45 jena, nedaleko najniže nivoe u 16 mjeseci.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je kurs eura dostigao 1,2420 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,2350 dolara.
Dolar je, pak, ojačao za 0,4 posto prema kanadskom i meksičkom pezu jer se ulagači plaše da će se Washington povući iz Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA).
Poremećaji na berzama izazvali su i pad cijena nafte. Tako je jutros cijena barela skliznula 0,8 posto, na 65,30 dolara, izgubivši sve jučerašnje dobitke.
