Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ostao je prošle sedmice skoro nepromijenjen, na 96,05 bodova.
Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je ostala gotovo nepromijenjena, pri čemu je kurs dolara prema euru blago porastao, dok je u fokusu ulagača bila ukrajinska kriza.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ostao je skoro nepromijenjen, na 96,05 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,30 odsto na 115,05 JPY.
Međutim, američka valuta je ojačala u odnosu na evropsku, 0,25 odsto, pa je cijena eura skliznula na 1,1320 dolara. Kretanje kurseva na valutnom tržištu je najviše zavisila od vijesti u vezi Ukrajine.
Bijela kuća danima poručuje da je mogućnost ruske invazije na Ukrajinu vrlo visoka, posebno nakon što su ukrajinske snage i proruski separatisti počeli optuživati jedni druge za napade duž linije razdvajanja, što Zapad vidi kao mogući povod Moskvi da napadne Ukrajinu.
Rusija negira da planira invaziju, ali je poručila da bi mogla poduzeti neku vojno-tehničku akciju, ako se ne ispuni niz njenih zahtjeva, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO.
Zbog napetosti između Zapada i Rusije, ulagači su posljednjih dana skloniji valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak.
Napetost je ponešto popustila nakon vijesti da je američki državni sekretar Antony Blinken prihvatio poziv na sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, krajem naredne sedmice pod uslovima da Rusija ne napadne Ukrajinu.
Osim ukrajinske krize, u fokusu tržišta ostaju potezi u monetarnim politikama vodećih centralnih banaka u svijetu, pa su investitori zbog daljih smjernica nastavili da prate izjave zvaničnika američkog Feda.
Predsjednik ogranka Feda u St. Louisu James Bullard ponovio je apel da se ključne kamatne stope do jula podignu na jedan odsto s ciljem suzbijanja visoke inflacije.
Oglasila se i predsjednica Fedovog ogranka u Clevelandu Loretta Mester, ocijenivši da tempo rasta kamatnih stopa mora biti brži nego u prethodnim ciklusima.
Prvo povećanje kamata očekuje se već u martu i to vjerovatno 0,5 procentnih bodova, a do kraja godine moglo bi uslijediti povećanje kamata još u tri ili četiri navrata.
