SAD i njeni ekonomski stručnjaci ne mogu da se otrgnu uvjerenju da je dolar kao najmoćnija svjetska valuta nepobjediv, i ne shvataju ozbiljno šta se iza brda valja. Razvijanje alternativnih načina plaćanja i potrebne finansijske infrastrukture za plaćanja u drugim valutama je u punom jeku. Kini i Rusiji se u tome pridružuje sve više zemalja, počev od Saudijske Arabije. Čak su i Evropljani uspostavili poseban finansijski instrument za zaobilaženje američkih sankcija, a vandolarskom društvu se pridružila i švajcarska Banka za međunarodna poravnanja, upozorava New York Post.
Iako veliki broj američkih ekonomista i dalje insistira na tome da nema alternative dolaru, to nije istina. Dolar će dominirati sve dok služi interesima onih koji ga koriste. Jednom kada dolar počne da izlaže imovinu riziku, sigurno će se pojaviti alternativne valute za trgovinu. I već jesu, upozorava u svojoj analizi New York Post.
Okretanje leđa dolaru bio bi veliki udarac međunarodnom položaju SAD. Dani kada je dolar štampan u neograničenim količinama mogli bi da postanu prošlost, zajedno sa mogućnošću da Amerika jeftino kupuje stranu robu.
Čvrst dokaz da je u toku nova igra, predstavlja zapanjujuća izjava ministra finansija Saudijske Arabije, Muhameda Al-Jadana. On je najavio da je, prvi put za 48 godina, najveći svjetski proizvođač nafte otvoren za trgovanje u valutama koje nisu američki dolar.
To je daleko od dogovora koji je Ričard Nikson sklopio s kraljem Fajsalom prije nekoliko decenija da će se nafta plaćati isključivo u dolarima. Nikson je zauzvrat pristao da zaštiti saudijsko kraljevstvo od eventualnih sovjetskih, iranskih i iračkih napada. Taj pakt je postavio temelje za snažan dolar, kada je novac od nafte počeo da teče kroz Federalne rezerve.
Saudijska Arabija i zemlje BRICS-a okreću leđa dolaru
Danas, Kina uvozi 1,4 miliona barela nafte dnevno iz Saudijske Arabije, što je za 39% više u poređenju s prošlom godinom. Time je Kina postala najveći kupac nafte iz saudijskog kraljevstva. Zbog toga, objie strane traže jeftinije alternative u odnosu na upotrebu dolara za svaku transakciju. Sa odlukom saudijske naftne kompanije Aramko da uloži u veliku novu rafineriju u Kini, saradnja između dvije države će se dodatno pojačati.
Odmicanje zvaničnog Rijada od dolara je samo najnoviji potez. Na samitu BRICS-a 2022. u Pekingu, Vladimir Putin je najavio planove za proširenje Šangajske organizacije za saradnju (SCO) i razvoj alternativnog sredstva za međunarodna plaćanja, tako što bi se koristila korpa više valuta, kineskih RMB juana, ruskih rubalja, indijskih rupija, brazilskih reala i južnoafričkih randa. Da bi se shvatio domet ovakvog plana, dovoljno je navesti samo podatke da je SCO najveća svjetska regionalna organizacija, koja predstavlja 40% svjetske populacije i 30% globalnog BDP-a.
Čak i Evropljani počinju da zaobilaze dolar
Nova valuta je samo deo moguće finansijske slike u budućnosti. Kina je pionir u formiranju novih berzi, nastojeći da preseli trgovinu robom sa zapadnih institucija, poput problematične Londonske berze metala i Njujorške robne berze.
Čak su i Evropljani krenuli u akciju stvaranjem instrumenta za posebne namjene – INSTEX, za olakšavanje humanitarnih transakcija s Iranom bez dolara i SWIFT-a, kako bi se zaobišle američke sankcije. Rusija je, očekivano, izrazila interes za učešće i prva transakcija je izvršena u martu 2020. godine, kako bi se omogućila prodaja medicinske opreme Iranu za borbu protiv Kovida-19.
Rusija i Iran takođe razvijaju stabilcoin potpomognut zlatom, trgovci naftom već koriste dirham Ujedinjenih Arapskih Emirata za podmirivanje trgovine naftom, a indijska rupija konačno se pozicionira kao međunarodna valuta. Kina razvija novi sistem za međunarodni bankarski promet, a Rusija sopstveni sistem za prenos finansijskih poruka kako bi korisnicima omogućila zaobilaženje SWIFT-a.
U vandolarsko društvo se uključuje i Banka za međunarodna poravnanja
Čak i švajcarska Banka za međunarodna poravnanja ulazi u akciju, tako što je formirala posebni liniju za likvidnost u kineskoj valuti, kao podršku centralnim bankama u vrijeme krize. Do sada su se za tu liniju prijavile centralne banke Čilea, Hong Konga, Indonezije, Malezije i Singapura.
Vrijednost valute u ovome vijeku, uključujući i dolar, biće sve važniji faktor za određivanje konkurentnosti. Ako je potražnja za dolarima mijanja, vrijednost dolara će pasti i samim tim će sve poskupjeti u SAD. To se neće desiti odjednom, nego postepeno, čineći američki deficit sve skupljim.
Zato nije nimalo nategnuta pretpostavka da može doći vrijeme u kojem će SAD doživjeti dužničku krizu, jer niko neće htjeti da kupi američke obveznice. Američki dolar može postati samo još jedna valuta među mnogima. To na kraju znači da ako dolar izgubi svoj sjaj, SAD će izgubiti sposobnost da globalno širi svoju moć, piše NYP.
Izvor: Bif.rs
