U srijedu se održava redovni sastanak odbora američke centralne banke za odlučivanje o monetarnoj politici (FOMC). Većina učesnika na finansijskim tržištima očekuje da će na sastanku biti donesena odluka o još jednom podizanju referentnih kamatnih stopa u SAD-u, što će biti sedmo podizanje stopa u posljednje tri godine. To znači da će u Americi vjerovatno uskoro doći i do rasta kamatnih stopa na štednju i kredite.

S druge strane okeana situacija je potpuno drugačija. Evropska centralna banka kamatne stope namjerno drži na istorijski niskim nivoima, što doprinosi i veoma niskim kamatnim stopama. Uz mali izuzetak 2011. godine, referentne kamatne stope u eurozoni padaju još od 2008. godine, a niske će vjerovatno ostati godinama. Naime, po komentarima čelnih ljudi Evropske centralne banke, prvo podizanje referentnih kamatnih stopa sigurno neće biti ove godine, a dio analitičara se pribojava da neće rasti ni 2019. godine.

Šta je uzrok takvoj situaciji?

Najvažniji faktor pri odluci o visini kamatnih stopa je inflacija. Što je viša stopa inflacije, u pravilu su više i kamatne stope, a vrijedi i obratno. Stopa inflacije je pak vezana uz ekonomsku aktivnost. Ako BDP u nekoj ekonomiji snažno raste, u pravilu raste i stopa inflacije. Tu dolazimo do posljedica krize koja je počela prije deceniju. U SAD-u je relativno rano došlo do snažnih protivmjera protiv krize, na temelju čega je američka ekonomija brzo izašla iz recesije i sada se nalazi u poprilično dobrom stanju. Stopa nezaposlenosti u SAD-u je niskih 3,8%, a BDP raste po stopi od 2,2%. Evropa je veoma nespremno dočekala krizu, godinama se vijećalo treba li i kako pomoći Grčkoj i ostalim zemljama u krizi, a posljedica je visoka stopa nezaposlenosti (8,5%) i nizak ekonomski rast (samo 0,4%). Zbog toga je i stopa inflacije u Evropi niža, na temelju čega ECB već godinama oklijeva s dizanjem kamatnih stopa.

Što to znači za običnog čovjeka?

Za obične građane u EU to znači da će štednja još godinama biti vrlo neisplativ način ulaganja novca. Kamatne stope na oročenu štednju nažalost nisu dovoljne da pokriju stopu inflacije, zbog čega novac na banci gubi vrijednost. Dobra vijest je to da će i kamatne stope na kredite još godinama biti niske.

Što učiniti u sadašnjoj situaciji?

Tradicionalno, na Forex tržištu dolazi do jačanja valute zemlje u kojoj kamatne stope rastu, stoga se dio građana odlučuje na kupovinu američkog dolara. No, dolar je u posljednjih nekoliko mjeseci značajno ojačao i sada se vjerovatno ponovno nalazi na precijenjenom nivou.

To znači da nije realno očekivati snažnije jačanje dolara u odnosu na euro sa sadašnjg nivoa. Na samu najavu skorašnjeg dizanja kamatnih stopa u eurozoni, Britaniji, Japanu i sl. vjerovatno će doći velikog špekulativnog talasa kupovine eura, funte, jena i ostalih valuta, što će dovesti do slabljenja dolara.

Druga kategorija investitora se odlučuje za ulaganje u zlato, koje se kroz istoriju dokazalo kao dobra zaštita od inflacije. Cijena će mu značajnije porasti na početku iduće globalne krize, a mnogi smatraju da će zbog toga u idućim godinama biti isplativije od ulaganja u dionice ili investicione fondove.

Poslovni.hr