Dobit prije plaćanja poreza za 22 poslovne banke u Srbiji u prvih pola godine je dostigao 317,4 miliona eura, što je 40 dosto više u odnosu na 226,5 miliona eura u istom periodu prošle godine.
Banke su ostvarile solidan rast neto prihoda od kamata, oko 80 miliona eura ili oko 15 odsto.
Rast neto prihoda banaka od naknada i provizija bio je 62 odsto. Ukupni prihodi banaka od naknada iznosili su 441,5 miliona eura, dok je neto prihod od naknada, kada se oduzmu troškovi koje banke imaju po osnovu naknada i provizija, dostigao 283 miliona eura.
U prvom polugodištu prošle godine prihodi od naknada i provizija iznosili su 175 miliona eura, a u prvom polugodištu 2019. godine, prije pandemije, 170 miliona eura.
Banke se pozivaju na inflaciju, rast troškova, ulaganja kao opravdanje za podizanje cijena usluga. U bilansima koje objavljuje Narodna banka Srbije (NBS) nalazi se i stavka „troškovi zarada“ koji su na nivou cijelog sektora povećani u odnosu na prvo polugodište 2021. godine za 9,3 odsto.
S obzirom na to da su i banke morale povećavati plate zaposlenima, za pretpostaviti je da su iskoristile digitalizaciju i prevođenje klijenata na elektronsko bankarstvo za smanjenje radne snage.
“Zaključno sa junom ove godine banke su zapošljavale 22.243 radnika, a s obzirom na to da nemamo podatke za isti period prošle godine, možemo ih uporediti sa izveštajima NBS o bankarskom sektoru koji se ne objavljuju od kraja 2019. godine. Naime polovinom 2019. u bankama je radilo 23.101 zaposlenih ili 858 više nego dvije godine kasnije“, piše Danas.
Prethodnih nekoliko godina bankarski sektor obilježio je proces ukrupnjavanja u kom je nestalo mnogo malih banaka dok su velike postale još veće. Najvećih pet banaka po veličini aktive kontroliše čak 62 odsto tržišta. Prije tri godine kontrolisale su 54,1 odsto.
Na tržištu je i dalje najveća Intesa sa 14,6 odsto udjela, ali je OTP banka nakon serije akvizicija zaključno sa Vojvođanskom bankom u prvoj polovini prošle godine skočila je na 13,8 odsto tržišnog “kolača”. Početkom ove godine Raiffeisen banka je preuzela Kredi agrikol i mada je integracija u toku i vode se kao odvojene banke, njihovo zajedničko učešće na tržištu je 12,7 odsto što ih svrstava na treće mjesto. Na četvrtom mjestu je NLB Komercijalna banka sa 10,73 odsto, a na petom UniCredit banka sa 10,68 odsto tržišnog učešća.
U prethodnih godinu dana aktiva bankarskog sektora povećana je za 7,6 odsto, na 43 milijarde eura. Najveći dio aktive su plasmani kredita stanovništvu i privredi i oni čine 61 odsto ukupne aktive, dok je 15 odsto aktive ili 6,6 milijardi eura “parkirano” kod centralne banke.
Kapital bankarskog sektora dostigao je šest milijardi eura, a 14 odsto ukupne aktive pokriveno je kapitalom banaka.
Najveću dobit na kraju prvog polugodišta ove godine ostvarila je OTP banka, 65,43 miliona eura, odmah ispred Inteze koja je zaradila 52,43 miliona eura prije plaćanja poreza.
Na trećem mjestu po profitabilnosti je bila Reiffaisen banka koja je sa Kredi agrikol ostvarila profit od 46,74 miliona eura. Na četvrtom mjestu našla se UniCredit banka sa 39,09 miliona i na petom NLB Komercijalna sa 31,1 milion eura profita prije plaćanja poreza.
Izvor: Danas
