Još se ne zna kada će biti usvojene izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojima bi trebalo da bude omogućeno inspektorima da kontrolišu one koji posluju u sivoj zoni. Tim izmjenama bi, kako su najavljivali iz Vlade, trebalo da bude omogućeno inspektorima da kontrolišu one koji usluge pružaju klijentima u svojim stanovima, a tu djelatnost nijesu prijavili Poreskoj upravi, piše Pobjeda.
Iako je javna raspravao nacrtu izmjena tog zakona počela prije dvije godine, a završena u januaru prošle godine, Vlada još nije pripremila to zakonsko rješenje. Iz Ministarstva javne uprave je saopšteno da bi Vlada do kraja godine trebalo da razmatra prijedlog izmjena, ali nijesu precizirali kada bi trebalo da ih usvoji i proslijedi parlamentu.
“Imajući u vidu značaj ovog sistemskog zakona, te potrebu usklađivanja sa zakonima o upravnom postupku, o državnoj imovini, o sprečavanju korupcije i o planiranju prostora i izgradnji objekata, u toku su intenzivne međuresorske konsultacije nakon čega se očekuje da Vlada prijedlog zakona razmatra tokom decembra”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva javne uprave.
Predstavnici tog resora su saopštili da je zbog promjena u organizaciji načina rada državne uprave priprema nacrta izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru tek ove godine prešla u njihovu nadležnost. Prvobitno je predlagač izmjenđbilo Ministarstvo ekonomije, koje je nacrt dalo na javnu raspravu 12. decembra 2017. godine. Javna rasprava je trajala 40 dana, odnosno do 22. januara prošle godine.
Tokom javne rasprave predstavnici Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije su istakli da je tim nacrtom prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje. Iz ovog resora su kazali da je namjera da se stane na put sivoj ekonomiji, odnosno izbjegavanju plaćanja poreza i dažbina za neprijavljene djelatnosti.
Iz Ministarstva ekonomije je ranije poručeno da cilj tog zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu.
Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti frizerske i kozmetičke usluge, fizioterapija, zdravstvene usluge, zatim igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, auto-lakirerske, auto-mehaničarske, vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, pripremanje hrane za radnike (ketering) i dr.
Nacrtom izmjena zakona predviđeno je da inspektori od suda za prekršaje traže dozvolu da pretresu stambeni prostor za koji sumnjaju da služi za obavljanje neprijavljene djelatnosti. Sud bi u hitnom postupku, najkasnije za 48 sati, bio dužan da odluči o zahtjevu.
