Zakupac Svetog Stefana više od decenije bespravno koristi šetališta između Kraljičine plaže i Aman spa centra i javni put koji povezuje ostrvo Sveti Stefan sa obalom i nezakonito zabranjuje drugima njihovo korišćenje. Ovi javni putevi nisu obuhvaćeni ugovorom o zakupu i u pitanju je neograničena privatna (zlo)upotreba onoga što nije predmet ugovora.
To se navodi u odgovoru potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja na poslaničko pitanje Dejana Đurovića iz Nove srpske demokratije.
– Da li je realno da u ovoj turističkoj sezoni Sveti Stefan bude otvoren? Šta ste povodom rješenja ovog, kako ste nedavno izjavili, “i neriješenog pitanja iz minulog perioda” konkretno predložili zakupcu Adriatik Propertis i da li su tom zakupcu prihvatljivi stavovi Vlade? Šta zakupac traži da bi otvorio Sveti Stefan – glasi poslaničko pitanje Đurovića.
Đeljošaj je odgovorio da je namjera Vlade od samog početka da i pored tekućih sudskih i arbitražnih procesa pokuša da pregovara sa zakupcem hotela Sv. Stefan i Miločer oko otvaranja.
– Kako prethodne, tako i sadašnja Vlada i resorna ministarstva odlučili su komunicirati sa zakupcem u istinskom nastojanju da istražimo koja bi obostrano prihvatljiva rješenja u vezi sa velikim brojem opterećujućih spornih pitanja mogla biti moguća, ali samo u skladu sa crnogorskim pozitivnopravnim propisima. Međutim, zakupac uporno ponavlja iste zahtjeve koji nisu prikladni za rješenje već četvrtu godinu zaredom. Izričito upućuje na svoje pismo od 1. jula 2021. tada upućeno kabinetu bivšeg premijera (Zdravka) Krivokapića. U tom dopisu, između ostalih koncesija, tražio je po principu “ekskluziviteta” i “isključivo korišćenje plaža” kao “nesporno pravo” – upravo tačku koja ostaje problematična, imajući u vidu crnogorske pozitivno-pravne propise – odgovorio je Đeljošaj.
On je naveo da se “cjelokupna korespondencija zakupca ne pomjera sa te ‘mrtve tačke'”.
– U okolnostima u kojima je zakupac u posjedu hotelskih kapaciteta shodno Ugovoru o zakupu, otvaranje hotela je njegova obaveza dok god je ugovor na snazi, ili dok se strane ne dogovore drugačije. U tom pogledu, Vlada je spremna da iskoristi sve eventualne mogućnosti u ciiju otvaranja hotela i upravljanja istima, kako bi se obezbijedio njihov rad, ali bez sprovedenih pregovora za izmjenu Ugovora o dugoročnom zakupu/ugovora o korišćenju morskog dobra i saglasnosti Skupštine Crne Gore, Vlada ne može biti spremna da svojim garancijama mijenja postojeći režim korišćenja imovine, na način koji bi, po shvatanju Ministarstva ekonomskog razvoja i JP Morsko dobro, bio u koliziji sa potpisanim ugovorom i pozitivno-pravnim propisima. Pružanje garancija koje nisu pravno održive i usklađene sa pozitivno-pravnim propisima, moglo bi potencijalno državi da prouzrokuje višestruku štetu.
Svakako da bi, kako navodi, u ovoj situaciji bilo najbolje kada bi se mogao postići dogovor koji bi eventualno rezultirao i povlačenjem arbitražnih postupaka.
– U suprotnom, Ministarstvo i Vlada su spremni da preduzmu i sve druge radnje koje su u javnom interesu, i pronađu održivo rješenje za dalji rad hotela na Svetom Stefanu, i to u skladu sa najvišim standardima, kompatibilnim sa prirodnim i kulturno-istorijskim posebnostima Svetog Stefana kao ikone svjetskog turizma. Kada kažemo druge mjere i radnje, mislimo prije svega da ukoliko ugovorna strana ne poštuje ugovorne obaveze i poslije tolikog proteka vremena nije spreman da otvori Sv. Stefan i drži ga šest mjeseci otvorenim, u tom slučaju Vlada će pristupiti preispitivanju ekonomske racionalnosti daljeg održavanja takvog ugovora na snazi. S obzirom na to da je zakupac prestao da plaća zakupninu (ukupno nisu plaćena četiri kvartala u cjelosti, u iznosu od 1.555.478 eura, a ostali kvartali su plaćeni djelimično), to jasno podriva preostalu komercijalnu racionalnost zadržavanja zakupca i zadržavanja Ugovora o zakupu u nepromijenjenom obliku. Finansijski nalazi egzaktno pokazuju da država, privreda, turistički sektor trpi od takvog (ne)rada konkretnu mjerljivu štetu, koja se cijeni desetinama miliona eura i koja se šteta kako finansijska, mjerljiva, tako i po imidž destinacije, “preliva” sa turističkog na sve druge sektore, ekonomiju u cjelini.
Izvor: Vijesti.me
