Izdaje se trosoban stan u Podgorici, u Bloku V, stanarina 1.000 eura. Izdajem dvosoban stan u novogradnji u Budvi preko cijele godine – 850 eura. Stan u strogom centru Žabljaka – na pola godine 700 eura (kirija unaprijed), na godinu kirija 600 eura, takođe, unaprijed…

Magazini za oglase, novinske stranice namijenjene marketingu i onlajn platforme na kojima se sve češće obavlja reklamiranje puni su sličnih oglasa sa ponudom kuća, stanova i garsonjera za čije izdavanje je potrebno izdvojiti više novca od prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori.

Inflacija koja je u manjem ili većem obimu uzdrmala sve slojeve društva ogleda se prvenstveno u poskupljenju cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, drva za ogrijev i peleta, ali još teže po budžet građana su posljedice poskupljenja kirija za iznajmljivanje stanova.

Dok se kriznim stezanjem kaiša i odricanjem od nekih artikala koji nijesu primarni za redovno funkcionisanje može uštedjeti novac, problem plaćanja stanarine je drastično izraženiji jer, u zavisnosti od regiona, povećanje cijene zakupa iznosi i više stotina eura u odnosu na 2021.

O uzrocima „divljanja“ cijena za izdavanje stanova zatražili smo komentar od ekonomskog analitičara Vasilija Kostića.

On smatra da i te kako ima istine u tezi da je priliv državljana Ukrajine i, u manjem obimu, Rusije nakon izbijanja rata u februaru 2022. doprinio poskupljenju cijena stanarine, zbog njihove veće platežne moći.

„Rast cijena stanarina je posljedica rasta cijena nekretnina, ali najvećim dijelom pod uticajem ukrajinskih državljana koji su masovno došli u Crnu Goru. Pod pritiskom njihove tražnje stanodavci su, koristeći trenutnu situaciju, podigli cijene“, kazao je Kostić.

Nije optimista da se u bliskoj budućnosti može očekivati normalizacija cijena izdavanja stanova i njihovo približavanje platežnim mogućnostima crnogorskih građana.

„Ne vjerujem da će se cijene skoro vratiti na prethodni nivo, naročito u sredinama gdje je najviše emigranata iz Ukrajine“, smatra on.

Na pitanje šta bi mogli da preduzmu državni organi kako bi olakšali situaciju građanima koji ne posjeduju kuću ili stan, Kostić je odgovorio da država koja zaista vodi računa o svojim građanima, vodi računa i o njihovom smještaju.

Istakao je da postoji više modela kako država može pomoći ljudima bez svog stana.

„Socijalno stanovanje je jedan od poznatijih načina gdje država gradi socijalne stanove i po niskim cijenama ih izdaje svojim građanima. Drugi način jeste da država subvencioniše stanarine preko određenog iznosa“, pojašnjava Kostić.

Obezbjeđivanje „krova nad glavom“ jedno je od esencijalnih životnih pitanja. Sagovornik portala Dnevno konstatuje da bi svako od nas znao kako da dođe do stana ili kuće kad bi imao sredstava.

„Zato tu savjet ne treba. Taj problem se svodi na problem obezbjeđivanja sredstava za kupovinu stana ili gradnju kuće“, ocijenio je Kostić.

Kao jednu od solucija predložio je da se podstanari organizuju u adekvatnoj organizaciji koja bi snagom uticaja skrenula pažnju države na sebe i izborila se za određene pogodnosti.

Kirija i duplo skuplja zbog velike potražnje, u Nikšiću zakup pristupačniji

Na iznos kirije utiče nekoliko faktora poput grada u kojem se stambena jedinica nalazi, lokacije, datuma izgradnje, kvadrature, opremljenosti, garažnog mjesta itd. Da će cijena zakupa porasti moglo se naslutiti i zbog poskupljenja građevinskog materijala, ali i zbog većih primanja građana od januara prošle godine nakon usvajanja programa „Evropa sad“ u Skupštini.

Upoređivanjem cijena zakupa lako je uočiti rastući trend na tržištu i to u svim regionima Crne Gore.

Primjetno je da je najveća ponuda, ali i potražnja koncentrisana u Podgorici, Budvi, Baru, Kotoru i Tivtu, uz Žabljak kao poželjnu destinaciju na sjeveru države. Prosječna cijena zakupa jednosobnog stana u elitnim podgoričkim naseljima City kvart i Master kvart tokom 2021. iznosila je od 350 do 400 eura, a sada se cijene kreću od 600-700 do 1.000 i više eura. U Budvi, Tivtu i Kotoru jednosoban stan se iznajmljuje za 500 do 700 eura, ali ima i onih za koje treba izdvojiti više od 1.000 eura mjesečno. U Baru možete pronaći dvosoban stan za 400 eura, ali i jednosobne u rasponu od 500 do 650 eura.

Poređenja radi, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru, prema zvaničnim podacima Monstata, iznosila je 721 euro.

Kada je riječ o Nikšiću, pronašli smo u ponudi jednosobne stanove koji koštaju 250 eura, garsonjere od 200 eura i namještenu kuću koja se izdaje za 230 eura, što sugeriše da se u drugom najvećem gradu još može pronaći smještaj po pristupačnoj cijeni.

Predsjednik NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj dom Dragan Živković kazao je nedavno da u Crnoj Gori živi više od 30.000 podstanarskih porodica i da je njihov socio-ekonomski status zabrinjavajući.

Uprava prihoda i carina saopštila je podatak da je od poreza na rentu i prodaju apartmana naplaćeno ukupno 34 miliona eura za 11 mjeseci prošle godine, od čega je 8,7 miliona po osnovu poreza na prihod od izdavanja nekretnina.

Pojedine stranke najavile su podnošenje inicijativa u Skupštini kojima bi se izmijenila postojeća zakonska rješenja i omogućilo državi da zakonski ograniči cijene stanarina.

U Crnoj Gori privremeni ili stalni boravak ima oko 20.000 Rusa i Ukrajinaca

Od početka rata do 8. januara 2023. u Crnu Goru ušlo je 89.627 ukrajinskih državljana, a Crnu Goru je napustio 82.521 Ukrajinac.

„Od početka primjene Odluke o privremenoj zaštiti (14.03.2022. godine) do 08.01.2023. godine podnijeto je 7.724 zahtjeva za privremenu zaštitu. Ukupno je odobreno 6.953 zahtjeva za privremenu zaštitu, od čega 4.618 žena i 2.335 muškaraca“, navedeno je na sajtu MUP-a.

Taj resor na sedmičnom nivou objavljuje informacije o broju državljana Ukrajine koji su ušli u Crnu Goru.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova od januara do oktobra 2022. u Crnu Goru ušlo je 119,6 hiljada državljana Ruske Federacije. U istom periodu iz države su izašle 103,4 hiljade ruskih državljana.

U desetom mjesecu 2022. više od 13.500 ruskih državljana imalo je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori.

Sabiranjem broja ruskih i ukrajinskih državljana sa odobrenim boravkom dolazi se do cifre od oko 20.000 njih koji su trenutno nastanjeni u Crnoj Gori. U stvarnosti ta brojka je još veća jer nisu uračunati oni koji u zemlji borave kao turisti.

Tokom 2022. izdato je više od 27.000 dozvola za privremeni boravak i rad strancima.

Izvor: Dnevno.me