Sporazum o pitanjima sukcesije nekadašnje SFRJ jeste potpisan još 29. juna 2001. godine u Beču, ali se u njegovoj primjeni nije otišlo daleko.

Komisija se ili rijetko sastajala ili godinama nije, a troškovi održavanja nekretnina se gomilaju i po pravilu ih plaća Srbija, koja je pravni nasljednik nekadašnje SFRJ.

Stručnjaci tvrde da je upravo to razlog što ostale republike nekadašnje države i ne žure s podjelom jer njih stajanje praznih ambasada i diplomatsko-konzularnih predstavništva ništa ne košta, a za srpski teret ne mare.

Diplomatska imovina bivše SFRJ procijenjena je na oko 260 miliona dolara, a na osnovu aneksa B Sporazuma o sukcesiji, pravo Srbije je na 39,5 odsto imovine, Hrvatske na 23,5, BiH na 15, Slovenije na 14, a Makedonije na osam odsto. Srbija je u vrijeme potpisivanja tog akta bila u zajednici s Crnom Gorom, odnosno postojala je SRJ, Beograd kao sukcesor trebalo je da se dogovori s Podgoricom o tome koji objekti da pripadnu Crnoj Gori.

U proteklih 14 godina najdalje se otišlo u podjeli diplomatsko-konzularne imovine. Srbiji je pripalo oko 60 ambasada i rezidencija širom svijeta. Ostalo je još da se podijeli oko deset odsto od 127 objekata i uglavnom veći kompleksi u zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike, za koje nijedna od zemalja nasljednica ne pokazuje veliko interesovanje. Pretpostavlja se da će najveći dio tih neraspodijeljenih objekata biti prodat, a novac podeljen među državama nasljednicama.

Prethodni razgovori sukcesora pokazali su da su bivše jugoslovenske republike uglavnom zainteresovane za podjelu objekata u Evropi, o čemu su se već dogovorile, dok ih nekretnine u drugim dijelovima svijeta ne zanimaju.

Možda upravo zbog toga Srbija svakog mjeseca plaća 14.000 dolara za održavanje apartmana na prestižnoj Petoj aveniji u Njujorku, koji se ne koristi i koji za dvije godine nije nađen kupac. Stan je procijenjen na 12 miliona dolara, ali se na oglas za prodaju dvije godine niko ne javlja. Dobijeni novac dijelio bi se na šest dijelova, a Srbiji bi pripalo oko 4,8 miliona dolara.

Mada treba da dobije samo dio novca od prodaje, Srbija već dvije godine plaća održavanje šestosobnog stana iz budžeta, bez obzira na to što nije samo njen i što ga ne koristi.

Ima najava da će na ohridskom sastanku Komisije za sukcesiju, koja će se sastati posle pet godina pauze, Srbija od svih bivših jugoslovenskih država tražiti da joj nadoknade dio novca koji svakog mjeseca plaća za njihov zajednički stan u Njujorku.

Gdje su slike?

Početkom godine najavljeno je i da će Srbija na sastanku zatražiti da se u pronalaženje umjetničkih djela i predmeta koji su se nalazili u jugoslovenskim ambasadama širom svijeta, uključi i Interpol, jer se dijelu njih gubi svaki trag.

Naime, u Ohridu treba da se otvori pitanje umjetničkih djela i predmeta iz ambasada koje su podijeljene. Tamo gdje se utvrdi da su djela više vrijednosti, a da im se sada ne zna mjesto, trebalo bi da se uključi Interpol da ih pronađe jer ta umjetnička djela i predmete sukcesori potražuju od Srbije, a oni jednostavno nisu ovdje već su završili na nekom nepoznatom mjestu.

B92, Dnevnik