Globalna tržišta dionica prošle su godine odradila svoju najgoru godinu od finansijske krize 2008. nakon borbe centralnih banaka da ukrote inflaciju i rata u Ukrajini koji su potresli tržišta kapitala.
MSCI All-World indeks udjela razvijenih i tržišta u nastajanju izgubio je gotovo petinu svoje vrijednosti u 2022., a berze od Wall Streeta do Šangaja i Frankfurta zabilježile su značajne gubitke.
Tržišta obveznica takođe su prošla kroz razdoblje naglog pada: prinos na američke 10-godišnje trezorske obveznice, globalna mjera dugoročnih troškova zaduživanja, porastao je na 3,8 posto s oko 1,5 posto na kraju prošle godine — najveći godišnji dobitak od 1960-ih godina prošlog vijeka.
Rast američkog dolara od 9 posto u odnosu na korpu od pola velikih konkurentskih tržišta dodatno je pritiskao mnoga tržišta. Ekonomije u razvoju posebno su teško pogođena, budući da se često zadužuju u dolarima, a mnogi ključni uvozi, poput sirove nafte, cijene se u američkoj valuti.
Mračna godina za finansijska tržišta nastupila je nakon što su centralne banke, predvođene američkim Fedom, povećale troškove zaduživanja u pokušaju da ukrote najgoru inflaciju decenijama. Brzi rast kamatnih stopa širom svijeta zadao je posebno težak udarac mnogim brzorastućim kompanijama koje su napredovale dok su centalne banke i vlade pružale bujicu podsticaja za podršku globalnoj ekonomiji tokom krize izazvane koronavirusom 2020.
Tesla, proizvođač električnih automobila, prošle je godine izgubio gotovo dvije trećine svoje vrijednosti, dok su dionice proizvođača čipova Nvidia pale 50 posto. Dionice američkih tehnoloških divova Applea i Microsofta pale su gotovo 30 posto, dok su dionice Alphabeta, matične kompanije Googlea, pale gotovo 40 posto, a vlasnik Facebooka Meta pao je 64 posto.
Sve u svemu, američki S&P 500 ove je godine pao za 19 posto, dok je Nasdaq usmjeren na tehnologiju pao za 33 posto. Kineska tržišta dionica takođe su pretrpjela udarac jer je ekonomija poremećena strogim mjerama vezanim uz Covid, a zemlja se sada bori s velikim talasom infekcija dok se ponovo otvara. Indeks dionica CSI 300 u Šangaju i Shenzhenu pao je 22 posto u lokalnoj valuti i 28 posto u dolarima. Indeks MSCI Europe u dolarima je pao za približno 16 posto, au eurima za 11 posto.
Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu u februaru dodatno je zakomplikovala sliku za ulagače, prekinuvši lance snabdijevanja ključnim sirovinama i potaknuvši ionako jaku inflaciju. Robe su bile među rijetkim dobitnicima na svjetskim tržištima ove godine, s indeksom S&P GSCI koji je porastao za 7 posto, dok su cijene energije i poljoprivrede zabilježile snažan rast.
Londonski indeks FTSE 100, u kojem su dobro zastupljene energetske, rudarske i farmaceutske kompanije koje su bolje prošle u ovogodišnjoj tržišnoj promjeni, ove je godine blago porastao.
Intenzitet prošlogodišnjih tržišnih promjena naglašava opseg promjene režima s kojom se suočavaju globalni ulagači, koji su se navikli na niske kamatne stope otkako su centralne banke uvele hitne monetarne mjere za podršku globalnoj ekonomiji tokom finansijske krize 2008. i pandemije koja je uslijedila nakon dvanaest godinama kasnije.
Više kamatne stope smanjuju privlačnost ulaganja u finansijske instrumente kao što su dionice i rizičniji dugovi, budući da ulagači mogu zaraditi bolje povrate u gotovini ili vrlo sigurnoj imovini kao što su američke, njemačke ili japanske državne obveznice. Budući da više kamatne stope znače skuplje zaduživanje, one takođe vrše pritisak na širu ekonomiju pooštravanjem finansijskih uslova za kompanije i domaćinstva.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
