Već skoro devet mjeseci svijet se bori s pandemijom nove bolesti covid-19 izazvane koronavirusom SARS-CoV-2. Prvih mjeseci protiv nove bolesti borili smo se na osnovi znaja o drugim respiratornim bolestima, poput gripe, piše jutarnji.hr.
No, s vremenom smo shvatili da novi koronavirus ima “forlumu ponašanja” koja je u mnogo čemu jedinstvena, a naučnici i ljekari došli su do niza novih saznanja.
1. Covid nije sezonska bolest
Respiratorni virusi dosad su pokazivali tendenciju da se manifestiraju u različitim sezonskim talasima. Na primjer, gripa je sezonska respiratorna bolest koja svoj vrhunac doživljava zimi, pa su se mnogi stručnjaci nadali da će širenje covida-19 pokazati sličan obrazac te biti usporeno na sjevernoj hemisferi tokom proljeća i ljeta. No, to se nije dogodilo. Sada znamo da toplo vrijeme ne zaustavlja virus SARS-CoV-2 i da, bez obzira na godišnje doba, njegovo širenje u najvećoj mjeri zavisi os ponašanja ljudi, odnosno od poštovanja higijenskih mjera i mjera socijalne distance.
2. Covid nije gripa
Iako imaju niz sličnih simptoma, covid i gripa se jako razlikuju.
Covid ima pet do 10 puta veću smrtnost, zavisno od sredine koju pogodi i njenim demografskim obilježjima. Tako se kod gripe procjenjuje da umre jedna do dvije na hiljade zaraženih osoba, dok se za covid-19 procjenjuje da je to šest do deset ljudi na hiljadu zaraženih. Poređenja radi, procjenjuje se da u svijetu od posljedica gripe godišnje umire 290.000-650.000 osoba, a od kovida je dosad umrlo oko 965.200 ljudi.
Uz to, gripa se efikasno prenosi među djecom, kod koje puno češće uzrokuje teže kliničke slike. Za razliku od gripe, djeca su izložena manjem riziku od zaraze koronavirusom, a i kad dođe do zaraze, vrlo često nemaju simptome ili su ti simptomi vrlo blagi. Nadalje, još ne znamo izaziva li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboljeli infekciju neke dugotrajne posljedice, dok znamo da to nije slučaj s gripom. Na kraju, protiv gripe imamo vakcinu i efikasne ljekove dok za covid još nemamo.
3. Gubitak mirisa i ukusa je česti simptom
Na početku pandemije, na popisu simptoma covida-19 bili su istaknuti povišena temperatura, kašalj i otežano disanjem glavobolja te bol u mišićima. No, s vremenom su brojni oboljeli svjedočili da su naglo izgubili miris i ukus pa su javnozdravstvene službe u svijetu to dodale na popis simptoma covida-19. Naučnici smatraju da do gubitka mirisa i ukusa dolazi jer koronavirus napada nervne ćelije direktno uključene u ta čula.
4. Koronavirus se širi kapljičnim putem i ponekad vazduhom
Velika većina zaraze koronavirusom događa se bliskim međuljudskim kontaktima. Virus SARS-CoV-2 se pretežno širi kapljicama raspršenim u vazduh dok zaražena osoba kašlje ili kija, pjeva ili razgovara. Najvećim dijelom te kapljice (veće od 10 mikrometara) padnu na zemlju na udaljenosti do dva metra od zaražene osobe. No, istraživanja ukazuju na mogućnost širenja putem sitnih respiratornih čestica (manje od pet mikrometara) koje zaražena osoba izbaci iz usta prilikom disanja ili govora.
Te se lagane čestice u vazduhu isuše pa virus tako u aerosoliziranom obliku ostaje u zraku duže vrijeme. Neko zatim može udahnuti te sitne čestice poput dima cigarete. U velikim, dobro provjetrenim prostorima ili na otvorenom, cirkulacija vazduha će “razrijediti” te čestice, čime se u velikoj mjeri smanjuje svaki rizik. No, to se mijenja unutar manjih zatvorenih prostora, poput restorana, kancelarija, trgovina, automobila, javnog prevoza i slično.
5. Kontaminirane površine nisu glavni put zaraze
Zbog straha da će se zaraziti dodirujući površinu na kojoj se može nalaziti virus mnogi ljudi proljetos danima nisu odlazili u trgovine, a nakon kupovine brižljivo su dezinfikovali kupljene namirnice. Neki su otišli toliko daleko da su čak i svoju poštu stavili u karantin, ne dodirujući je danima dok su čekali da potencijalni virusi umru. No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da nije zabilježen jasan slučaj da se neko zarazio dodirujući samo kontaminiranu površinu nego su prilikom zaraze bili prisutni i kapljični te prenos aerosolima. Ipak, iz mnogih studija jasno je da površine oko zaraženih ljudi mogu biti “pune” virusa koje se na njima mogu zadržati. Stoga, površine i dalje treba dezinfikovati, a savjet čestog pranja ili dezinfekcije i dalje je “zlata vrijedan”.
6. Maske su efikasne
Stav o nošenju maske jako se promijenio u odnosu na početak pandemije. Zbog opasnosti da dođe do nestašice, na početku je stav stručnjaka bio da maske nisu potrebne ljudima koji ne pokazuju znakove respiratorne infekcije, nego onima koji su na prvoj liniji fronta s koronavirusom, kao što su medicinski radnici. U međuvremenu se proizvodnja maski u svijetu stabilizovala, a objavljeno je i mnogo studija koje govore u prilog nošenju maski. Stoga je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom juna pozvala vlade da podstaknu ljude na njihovo nošenje. Postoje dokazi da maske mogu znatno smanjiti širenje virusa, ali s upozorenjem da se moraju nositi pravilno tako da pokrivaju nos, usta i bradu. Nadalje, maske su efikasne ako se kombinuju s drugim mjerama, kao što je držanje fizičke distance od dva metra.
6. Ljudi su najzarazniji prvih dana infekcije
Inkubacija, odnosno razdoblje od trenutka zaraze do pojave prvih simptoma, kod covida-19 iznosi u prosjeku pet dana. Kod oko 99 odsto zaraženih ljudi simptomi će se razviti u roku od 14 dana. To je i razlog da epidemiolozi prepisuju mjeru samoizolacije od 14 dana osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Nadalje, osoba s koronavirusom zarazna je za svoju okolinu u prosjeku 48 sati prije izbijanja simptoma te u slučaju blagog oblika bolesti do 10 dana nakon pojave simptoma. U težim slučajevima, osoba je zarazna za okolinu i više od petnaest dana.
7. Ljudi mogu biti dugo pozitivni na koronavirus
Kad su se u Crnoj Gori pojavili prvi slučajevi zaraze koronavirusom što je bilo potvrđeno molekularnim ili PCR testom, bili su hospitalizovani. Pacijenti su se smatrali oporavljenim te su se otpuštalo iz bolnice kada je bris grla ili nosa pokazao negativnim u dva uzastopna ispitivanja u periodu od 48 sati. No, mnogi ljudi mogu imati pozitivan PCR i nedjeljama nakon što su preboljeli infekciju, ali to nije razlog za uzbunu jer nisu zarazni za okolinu.
8. I ljudi bez simptoma šire zarazu
Asimptomatski slučajevi i dalje su jedan od najvećih misterija. Nazivaju ih i “tihim širiteljima virusa”, a za razliku od predsimptomatskih (ljudi koji su zarazni za okolinu dva-tri dana prije pojave simptoma) i vrlo blagih slučajeva bolesti, nikad ne razviju simptome. Kako ne znaju da su zaraženi, ti ljudi mogu efikasno širiti koronavirus u zajednici. Upravo zbog te činjenice neke zemlje svoju borbu protiv covida-19 zasnivaju na nasumičnom testiranju širokog sloja stanovništva. Koliki je udio asimptomatskih slučajeva, nije poznato, no različite studije procjenjuju da se taj broj kreće između 20 i 45 odsto svih zaraženih.
9. Oko 20 odsto ljudi odgovorno za 80 odsto slučajeva zaraze
Naučnici ističu kako reprodukcijski broj u epidemiji covida-19 iznosi 2,28, a taj broj označava prosječni broj zdravih ljudi koje će bolesnik inficirati tokom svoje bolesti u potpuno zdravstveno-epidemiološki nekontrolisanim uslovima. No, ima i pacijenata, nazivamo ih superširiteljima, koji su u stanju zaraziti desetine zdravih ljudi. Tako je na početku epidemije covida-19 u Kini jedan pacijent, koji je primljen u bolnicu Zhongnan, zarazio koronavirusom barem deset medicinskih radnika i četiri pacijenta koji su bolovali od drugih bolesti.
U jednom dobro proučenom primjeru, na probi jednog hora sa 61 članom, u omartu u državi Vašington, jedna je osoba zarazila 52 osobe. Istraživanja dr Benjamina Cowlinga, poznatog epidemiologa sa Univerziteta Hong Kong, pokazuju da je oko 20 odsto ljudi odgovorno za 80 odsto slučajeva zaraze, i to na “superširiteljskim” događajima kao što su svadbe, vjerska okupljanja, druženja u noćnim klubovima i karaoke zabave.
10. Virus ne mutira brzo
Dobra je vijest da novi koronavirus ne mutira brzo.
“Primijećena stopa mutacije kod SARS-CoV-2 je oko dvije mutacije mjesečno, što je sporije nego kod gripe”, ustvrdio je Trevor Bedford, biolog iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson u Sijetlu koji je razvio javno dostupnu stranicu Nextstrain za praćenje evolucije virusa SARS-CoV-2.
Dosadašnja evolucija novog koronavirusa ukazuje da su sve postojeće vrste u osnovi slične, a da je dominantan soj postao klad G.
11. Kortikosteroidi pomažu kod teških bolesnika
Kako za razvoj novog lijeka treba i više od 10 godina, ljekari u tretmanu oboljelih od covida-19 primjenjuju postojeće ljekove. Pokazalo se tako da deksametazon, jeftin i široko dostupan lijek koji spada u sintetske kortikosteroide, pomaže kod težih slučajeva covida-19 jer ublažava citokinsku oluju, odnosno pretjeranu imunološku reakciju organizma. Naučnici su tako spoznali da može smanjiti za trećinu smrtnost kod pacijenata na respiratorima. Sličan učinak pokazuju još neki kortikosteroidi. Antivirusni lijek remdesivir, originalno razvijen za borbu protiv ebole, smanjuje za jednu trećinu vrijeme potrebno za opravak pacijenta.
12. Vakcina protiv koronavirusa je moguća
Mnogi su posljednjih mjeseci zbunjeni izjavama pojedinih naučnika da protiv koronavirusa možda nikad nećemo imati vakcinu kao što je slučaj kod HIV-a. No, to nije točno, što je pokazano u dosadašnjim eksperimentima na životinjama te kliničkim ogledima na ljudima.
Trenutno je u kliničkim ispitivanjima 40 vakcina, od kojih devet u trećoj fazi. Vakcine protiv koronavirusa izazivaju snažan imunosni odgovor, kako humoralni, tj. stvaranjem antitijela, tako i ćelijski, tj. stvaranjem citotoksičnih T limfocita koji ubijaju ćelije zaražene virusom. Kolika će biti efikasnost te vakcine te koliko će trajati zaštitni imunitet, to još ne znamo.
