Dionice Deutsche Banka skliznule su u petak, dok su troškovi osiguranja od neplaćanja naglo porasli, jer se njemački zajmodavac našao na meti panične rasprodaje zbog zabrinutosti oko stabilnosti evropskog bankarskog sektora. Međutim, mnogi analitičari su se čudili zašto je banka, koja je objavila 10 uzastopnih kvartala dobiti i ima jaku poziciju kapitala i solventnosti, postala sljedeća meta tržišta koje je očigledno u modusu “traži i uništi”.
Hitno spašavanje Credit Suissea od strane UBS-a, nakon kolapsa američke banke Silicon Valley Bank, izazvalo je zabrinutost među ulagačima, koja je produbljena daljim pooštravanjem monetarne politike od strane Federalnih rezervi SAD-a u srijedu, piše CNBC. Centralne banke i regulatori nadali su se da će sporazum o spašavanju Credit Suissea, uz posredovanje švajcarskih vlasti, pomoći u smirivanju nervoze ulagača oko stabilnosti evropskih banaka. Ali pad 167-godišnje švajcarske institucije i promjena pravila hijerarhije povjerenika kako bi se izbrisalo 16 milijardi švajcarskih franaka (17,4 milijarde dolara) dodatnih obveznica prvog reda (AT1) Credit Suissea, nisu ubijedli tržište da je to bilo dovoljno za obuzdavanje stresova u sektoru.
Deutsche Bank je posljednjih godina prošla restrukturiranje vrijedno više milijardi eura s ciljem smanjenja troškova i povećanja profitabilnosti. Zajmodavac je 2022. zabilježio godišnji neto prihod od 5 milijardi eura (5,4 milijarde USD), što je 159% više u odnosu na godinu ranije. Njegov odnos CET1 – mjera solventnosti banke – iznosio je 13,4% na kraju 2022, dok je njegov odnos pokrivenosti likvidnošću iznosio 142%, a neto stabilnog finansiranja 119%. Ove brojke ne bi značile da postoji bilo kakav razlog za zabrinutost o solventnosti ili likvidnoj poziciji banke.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u petak na konferenciji za medije u Briselu da je Deutsche Bank “temeljno reorganizovala i modernizovala svoj poslovni model te da je vrlo profitabilna banka”, dodavši da nema osnova za spekulacije o njenoj budućnosti. Neke od zabrinutosti oko Deutsche Bank odnose se na njenu izloženost komercijalnim nekretninama u SAD-u i mnoge finansijske derivate. Međutim, istraživačka firma Autonomous, podružnica AllianceBernsteina, u petak je odbacila ove zabrinutosti kao “dobro poznate” i “ne baš zastrašujuće”, ukazujući na “snažnu poziciju kapitala i likvidnosti” banke.
“Naša lošija ocjena dionica jednostavno je vođena stavom da postoje atraktivnije dionice drugdje u sektoru (tj. njihova relativna vrijednost)”, rekli su Autonomousovi stratezi Stuart Graham i Leona Li u bilješci istraživanja.
“Nismo zabrinuti oko održivosti Deutsche Bank ili vrijednosti imovine. Da budemo kristalno jasni – Deutsche NIJE sljedeći Credit Suisse”, zaključili su.
Za razliku od posrnulog švajcarskog zajmodavca, istaknuli su da je Deutsche “solidno profitabilan”, a Autonomous predviđa povrat na materijalnu knjigovodstvenu vrijednost od 7,1% za 2023, te porast na 8,5% do 2025.
Propast Credit Suissea svela se na kombinaciju tri uzroka, prema JPMorganu. Bio je to “niz propusta u upravljanju koji je narušio povjerenje u sposobnosti uprave”, izazovna tržišna pozadina koja je omela plan restrukturiranja banke i “svježi i intenzivni fokus tržišta na rizik likvidnosti” nakon kolapsa SVB-a.
Iako se ovo posljednje pokazalo kao konačni okidač, banka s Wall Streeta tvrdila je da se ne može da podcijeni značaj okruženja u kojem Credit Suisse pokušava da reformiše svoj poslovni model, što je ilustrovano poređenjem s Deutsche Bankom.
“Njemačka banka imala je svoj udio u ključnom pritisku i neuspjesima u upravljanju, a po našem mišljenju u početku je imala daleko niži kvalitet franšize koja – iako je danas znatno manje zadužena – još uvijek ima relativno visoku troškovnu bazu i oslanjala se na svoj FICC (fiksni dohodak, valute i roba) trgovačku franšizu za organsko stvaranje kapitala i promjenu kreditnog rejtinga”, naveli su stratezi JPMorgana u jučerašnjoj bilješci.
SEEbiz
