Autor: Kristin Houser; Izvor: weforum.org; Prevod: Bankar.me

Sad mi se sve vraća!

2017. godine bila je godina ispunjena nostalgijom zahvaljujući brojnim vezama karakteristika pop kulture sa prošlošću.

Dobili smo još jedan službeni Alien film, a “Blade Runner” se vratio sa novim vizualnim sadržajima koji nas oduševljavaju. U međuvremenu, “Stranger Things” su se vratile na Spielberg-ovu fantaziju koja je usrećivala toliko djece 80-ih godina. “Twin Peaks” je oživio agenta Cooper-a kako bi mogao razotkriti još jednu misteriju iz zagonetnog uma Davida Lynch-a.

Kao što nas upravo ovi filmovi i TV emisije podsjećaju, puno toga se može promijeniti tokom nekoliko decenija, a iskustva jedne generacije mogu biti daleko drugačija od onih koji slijede, umnogome zahvaljujući napredovanju tehnologije.

Dok su djeca iz serije “Stranger Things” podsjetila tridesetogodišnjake na njihovu mladost bez mobilnih telefona, djeca rođena ove godine vjerovatno nikada neće znati šta je to fiksna telefonska linija. Odlazak u lokalni megaplex da bi se pogledao novi Blade Runner 2049 je možda probudio uspomene odraslih, koji su gledali originalnu verziju filma, ali djeca koja su rođena ove godine možda nikada neće znati kako je gledati film na manjim ekranima sa sistemom zvuka koji ne “udara u mozak”.

Tehnologija trenutno napreduje brže nego ikada ranije, pa se nameće pitanje šta će djeca rođena danas čitati u knjigama ili, vjerovatnije, na ekranima računara? Evo liste prvih 10 stvari koje djeca rođena 2018. godine vrlo vjerovatno neće doživjeti.

Duga, dosadna putovanja

Mobilni uređaji i sistemi za zabavu u letu učinili su prilično lakim duga putovanja. Međutim, pored Konkorda, koji je bio ukinut 2003. godine, čovječanstvo nije učinilo skoro ništa da poveća brzinu putovanja avionom za međunarodne jet-seter-e. Pored slabije korišćenih brzih vozova, čak i brzina našeg kopnenog prevoza je ostala prilično ograničena.

Međutim, najnovija dostignuća u transportu će vjerovatno ubrzati proces putovanja, što znači da današnja djeca možda neće znati za bolove naizgled beskrajnih letova i kopnenih putovanja.

Supersonični avioni se vraćaju i mogu da prevezu putnike “preko okeana” za samo 3,5 sata. Iako bi ova vrsta prevoza mogla putovati brže sa manjim brojem putnika, fizička i troškovna ograničenja će ih vjerovatno spriječiti da to postane svakodnevnica.

Međutim, tehnologija hyperloop-a se sigurno može pokazati kao pristupačan način za putnike da smanje vrijeme putovanja u svojim maršutama.  Već su ovi superbrzi sistemi sposobni putovati brzinom do 387 kmh.

Ako se određeni predloženi planovi ostvare, ovime bi se znatno moglo smanjiti vrijeme putovanja između većih gradova. Na primjer, putovanje od Njujorka do Vašingtona D.C. moglo bi trajati samo 30 minuta, za razliku od trenutnih pet sati.

Vozačke dozvole

Dobijanje vozačke dozvole trenutno je prelazni momenat za tinejdžere, koji čini kraj njihovog djetinjstva a početak odrasle dobi. Međutim, samoupravljajući automobili možda su već okončali ovaj neslužbeni ritual, uklanjanjem potrebe za ljudskim operatorima motornih vozila.

Prema podacima Centra za kontrolu bolesti (Centers for Disease Control (CDC), prosječno šest tinejdžera između 16 i 19 godina umrlo je svaki dan u 2015. od povreda nastalih u sudarima motornih vozila. Budući da je velika većina nesreća uzrokovana upravo ljudskom greškom, uklanjanje čovjeka iz ove jednačine može pomoći u spašavanju života ljudi svih starosnih grupacija, tako da autonomni automobili predstavljaju ozbiljan prioritet za mnoge.

Elon Musk, izvršni direktor kompanije Tesla, uvjeren je da će njegova kompanija za proizvodnju električnih i (trenutno) poluautomatskih automobila proizvesti potpuno autonomna vozila u naredne dvije godine, a nekoliko servisa je već testiralo ovakvu samo-vožnju.

Biološki monopol u inteligenciji

Vozila sa samo-upravljanjem su samo jedan primjer inovacija omogućenih unaprjeđenjem vještačke inteligencije (AI).

Danas imamo AI sisteme koji su suparni ili čak prevazilaze ljudske stručnjake u određenim zadacima, kao što su igranje šaha ili sortiranje reciklažnih sredstava. Međutim, stručnjaci predviđaju da svjesni AI sistemi koji se nadovezuju sa ljudskom inteligencijom mogu biti samo nekoliko decenija daleko.

Napredni roboti poput Hanson Robotics ‘Sofije već zamagljuju liniju između čovječanstva i mašina. Sledećih nekoliko decenija će sigurno nastaviti da pomjeraju granice.

Djeca rođena 2018. godine možda nikada neće znati šta znači pridružiti se radnoj snazi ili ići na fakultet u trenutku kada su ljudi najpametniji entiteti na planeti.

Jezičke barijere

Druga obećavajuća upotreba vještačke inteligencije je za potrebe komunikacije, a na kraju bi tehnologija mogla potpuno prekinuti jezičku barijeru na Zemlji.

Komunikacijski alati kao što je Skype već su uključili mogćnosti trenutnog prevođenja, koje omogućavaju govornicima nekoliko jezika da slobodno razgovaraju u stvarnom vremenu. Google je takođe uveo sposobnosti prevođenja u svoje nove slušalice.

Druge kompanije, kao što je Waverly Labs, takođe rade na usavršavanju tehnologije koja će konačno nadmašiti sposobnost Babelove ribe, vrste pronađene u knjizi “The Hitchhiker’s Guide to the Galaxy” koja odmah može prevesti izvanzemaljske jezike za svog domaćina.

Djeca rođena 2018. godine mogu se naći u odrasloj dobi u svijetu u kojem svako može razgovarati sa svima, a ideja “stranog” jezika izgledaće potpuno strano.

Čovječanstvo kao vrsta jedne planete

Tehnologija koja poboljšava ljudsku komunikaciju može radikalno uticati na naš svijet, ali na kraju, možda ćemo morati pronaći način komuniciranja sa vanzemaljskim vrstama.

Kada ne uvodi budućnost autonomnog transporta, Musk gura svoju kompaniju SpaceX za istraživanje svemira da razvije tehnologiju za postavljanje ljudi na Mars. Misli da će do 2024. godine moći da dođe do posade Crvene planete, tako da se današnja djeca možda ne budu sjećala vremena prije nego što je kosmički otisak čovječanstva proširen van jedne planete.

Tihi prostori

Prekomjerna populacija je jedan od činilaca na koji stručnjaci upućuju za raspravu o potrebi širenja čovječanstva u kosmos. Godinama unazad urbano širenje na Zemlji je problem, što dovodi do nastavka krčenja i uklanjanja poljoprivrednog prostora.

Ipak, problem o kojem se manje raspravlja je porast buke.

Stručnjaci su zabrinuti da buka postaje sljedeća velika javna zdravstvena kriza. Podaci prikupljeni od strane Ujedinjenih nacija procjenjuju da će do 2100., 84 posto svijeta, tj. 10,8 milijardi građana živjeti u gradovima, okruženi bukom.

Taj pad broja ljudi koji žive u područjima uglavnom bez zagađenja od buke znači da većina danas rođene djece nikada neće znati kako je uživati u zvuku tišine.

Svjetska glad

Urbanizacija može ograničiti prostor na raspolaganju tradicionalnoj poljoprivredi. Ali, zahvaljujući inovacijama u poljoprivredi, nestašica hrane može uskoro postati relikt prošlosti.

Urbana poljoprivreda se brzo razvija u jednu glavnu industriju koja donosi svježe proizvode, pa čak i npr. ribu na mnoga tržišta koja su ranije smatrana prehrambenim pustinjama (područja odrezana od pristupa svježoj, neprerađenoj hrani).

Vertikalna poljoprivreda će donijeti veći pristup nepovoljnim područjima, što će omogućiti da se više nego ikad smanji glad u urbanim područjima. U međuvremenu, kompanije razvijaju inovativne načine za smanjivanje otpada od hrane, kao što su pretvaranje ostataka hrane u slatkše ili korišćenje kafe za uzgoj gljiva.

Ako ove inovacije uzmu maha, djeca rođena 2018. godine mogu odrastati u svijetu u kojem svaka osoba na Zemlji ima pristup svim vrstama hrane koja im treba da žive zdrav i srećan život.