U Crnoj Gori i dalje postoji veliki broj prepreka u trgovini koje treba eliminisati, a u tome se očekuje podrška predstavnika biznisa, kazao je Goran Šćepanović, predstavnik Ministarstva ekonomije, na konferenciji povodom deset godina od potpisivanja CEFTA sporazuma. Konferenciju je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom, a pored predstavnika državih organa, akademske zajednice i privrede iz Crne Gore, učesnici konferencije su bili i predstavnici CEFTA sekretarijata, Međunarodnog trgovinskog centra, Međunarodne finasijske korporacije (IFC) i privrednih komora zemalja potpisnica Sporazuma.
Prema riječima Šćepanovića, u desetogodišnjem periodu postiglo se mnogo, a jedinstvenim Sporazumom je potpuno liberalizovana trgovina industrijskim i poljoprivrednim proizvodima.
“Da li smo time završili posao? Ne, nijesmo. U toku su pregovori o liberalizaciji trgovine uslugama, te da je do sada održano šest rundi pregovora. Očekuje se da će CEFTA Dodatni protokol o trgovini uslugama biti potpisan do kraja godine. Njime će se unaprijediti jednoobraznost i kvalitet usluga, omogućti slobodno kretanje radnika u regionu kao i poboljšati trgovina uslugama“, precizirao je on.
Šćepanović podsjeća da je na samitu premijera Zapadnog Balkana 2015. godine u Beču zaključeno da se potpiše CEFTA Dodatni protokol 5.
“To će dovesti do jačanja konkurentnosti nacionalnih ekonomija u Regionu, koji će olakšati tranzit i trgovinu kroz regionalno povezivanje svih graničnih službi u jedinstven informacioni sistem, kao i konkurentnosti nacionalnih ekonomija u Regionu. Jedan od prioriteta crnogorskog predsjedavanja jeste i povećanje uloge privatnog sektora u implementaciji STO i CEFTA 2006 Sporazuma. Vođeni dosadašnjim iskustvom, smatramo da Komora ima neprocjenjivi značaj za poboljšanje privatno-javnog dijaloga u Crnoj Gori, a time i povećanje efikasnosti Sporazuma“, dodao je on.
Šćepanović naglašava da će Crna Gora u cilju institucionalizacije privatno-javnog partnerstva u implementaciji Sporazuma u junu 2016. godine na sastanku pomoćnika ministara inicirati osnivanje Savjetodavne grupe koju bi činili predstavnici privatnog sektora svih CEFTA potpisnica.
Deseta godišnjica CEFTA Sporazuma bio je povod za razmjenu iskustava, analizu ostvarenih rezultata, diskusiju o problemima i nedostacima, a kako je poručila potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, konferencija je i uvodni događaj u crnogorsko predsjedavanje CEFTA sporazumom.
“Prioriteti predsjedavanja su dalja liberalizacija u trgovini uslugama, trgovinske olakšice, investicije i kretanje stručnjaka i kvalifikovane radne snage. Poseban akcenat stavljen je na unapređenje dijaloga izmedu privatnog i javnog sektora“, dodaje ona.
Rast obima trgovine Crne Gore sa CEFTA potpisnicama evidentiran je od početka primjene Sporazuma Od 2006. godine, kada je Sporazum potpisan, rast robne razmjene Crne Gore i njegovih potpisnica iznosio je 30 odsto, a u desetogodišnjem periodu učešće razmjene sa potpisnicama CEFTA zemalja u ukupnoj razmjeni Crne Gore se kretalo od 32,7 odsto u 2007. godini do 44 odsto u 2011.godini.
“Ipak, nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine, to učešće je nešto niže i u posljednje dvije godine iznosi oko 39 odsto. I pored pozitivnih rezultata u rastu obima razmjene i u otklanjanju barijera, svjedoci smo da još uvijek postoje velike mogućnosti za unapređenje regionalne privredne saradnje“, smatra ona.
Tokom predsjedavanja Crne Gore biće raspisan konkurs za najbolji akademski članak o CEFTA-i i otvoren do 15. septembra, a nagrade će biti dodijeljene tokom CEFTA nedjelje u novemru.
