Najnoviji Deloitteov Izvještaj o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2024. godinu: Naznake promjena u klimatskim politikama preduzeća pokazuje da su klimatske promjene jedno od tri najvažnija pitanja među izvršnim direktorima kompanija, važnije čak i od političke nesigurnosti, borbe za talente i promjenjivog regulatornog okruženja. Ključni pokazatelj da će klimatske promjene ostati na dnevnom redu izvršnih direktora je podatak da je 85 % izvršnih direktora tokom protekle godine povećalo broj ulaganja u održivost, u poređenju sa 75 % u 2023. godini, a polovina njih je počela primjenjivati tehnološka rješenja za postizanje klimatskih ciljeva.

Treće izdanje Izvještaja o stavovima izvršnih direktora o održivosti, koje obuhvata 2100 izvršnih direktora iz 27 država, pokazuje da su izvršni direktori jednako optimistični i zabrinuti zbog klimatskih promjena. Ulaganja, mjere i inovacije su sve prisutnije, ali su potrebne dodatne aktivnosti kako bi se postigao konkretan napredak.

„Ohrabrujuće je vidjeti da su ove godine ulaganja u održivost značajno porasla, te da se tehnologija sve više koristi kao katalizator klimatskih rješenja”, izjavio je Damir Vukotić, partner u Deloitteovom Odjelu za upravljanje rizicima.

„Sve više organizacija nastoji transformisati svoje osnovne poslovne modele kako bi riješile pitanja klimatskih promjena, iskoristile klimatske politike za poticanje inovacija i rasta, kreirale dodatnu vrijednost za svoje akcionare i razlikovale se od svojih konkurenata.”

Klimatske politike kao pokretač primjene tehnologije i inovacija

Iskorištavanje klimatske tehnologije ključno je u trci za dekarbonizaciju, a svaki sektor, regija i organizacija imaju svoj jedinstven put. S obzirom na to da su izvršni direktori kao najveći izazov za sljedeću godinu izdvojili održavanje koraka s tempom inovacija (uključujući generativnu vještačku inteligenciju (GenAI)), rukovodioci imaju jedinstvenu priliku da prednost daju rješenjima koja donose korist i za okoliš i za poslovanje.

Naime, polovina izvršnih direktora već je počela koristiti tehnološka rješenja za postizanje klimatskih ciljeva, a 42 % njih očekuje da će to uraditi u naredne dvije godine. Među ispitanicima koji već koriste tehnologiju za unapređenje svojih napora u oblasti održivosti, više od polovine to čini radi razvoja održivijih proizvoda i usluga. Zbog toga izvršni direktori navode da je inovacija u njihovoj ponudi i/ili poslovanju najvažnija očekivana korist njihovih napora u oblasti održivosti u narednih pet godina (38 %).

Lideri smatraju da će održivost povećati poslovnu vrijednost

Izvršni direktori postepeno uviđaju poslovne prilike koje donosi prelazak na ekonomiju sa niskim emisijama, i velika većina njih (92 %) vjeruje da njihovo preduzeće može rasti dok istovremeno smanjuje emisije stakleničkih gasova. Naime, lideri su ove godine izjavili da su uočili više direktnih ekoloških i poslovnih efekata svojih napora u oblasti održivosti. Efikasnost i/ili otpornost lanca snabdijevanja (37 %) i operativne marže ove godine su se našle među pet najvećih koristi usvajanja klimatskih politika, sa samo dva procentna poena manje od najbolje ocijenjene koristi (rješavanje pitanja klimatskih promjena), istisnuvši manje opipljive koristi kao što su prepoznatljivost i reputacija brenda.

Izvršni direktori smatraju da je privlačenje i zadržavanje talenata jedna od tri najvažnije koristi povećane održivosti u narednih pet godina, u skladu sa stavovima mladih talenata prikazanim u Deloitteovom Ispitivanju stavova milenijalaca i pripadnika generacije Z, koje je pokazalo da je više od četiri od 10 pripadnika generacije Z i milenijalaca već promijenilo ili planira promijeniti posao ili sektor zbog zabrinutosti za njihov ekološki učinak. Prelazak na ekonomiju sa niskim emisijama već mijenja izgled radne snage, te je preko 800 miliona radnih mjesta ugroženo zbog ekstremnih klimatskih prilika i efekata ekonomskih promjena, zbog čega 49 % izvršnih direktora aktivno priprema svoje zaposlene za zelene poslove. Nadalje, globalni lideri navode da su sve važniji jednakost i pravedan prelazak, kojima se nastoji osigurati široka zastupljenost konkretnih koristi od prelaska na niskougljeničnu ekonomiju, te podrška onima koji bi mogli pretrpjeti ekonomske gubitke. Više od polovine ispitanika (55 %) smatra ove teme izuzetno važnim, što je porast u odnosu na 46 % prošle godine.

Sve veću zabrinutost ne prati i adevatno djelovanje

Više od polovine organizacija fokusiralo se na dvije do tri ključne mjere koje je teže sprovesti, ali koje bi imale efekat unutar i van organizacije, kao što su uslovljavanje naknada menadžmentu uspjehom u održivosti ili razvijanjem novih ekološki prihvatljivih proizvoda ili usluga. Međutim, sveukupni napredak je neujednačen, sa 17 % organizacija koje primjenjuju četiri do pet mjera, dok više od jedne četvrtine organizacija preduzima minimalne mjere ili uopšte ne preduzima ključne mjere. Više od polovine organizacija spada u „umjerenu srednju” kategoriju, koja primjenjuje dvije do tri ključne mjere, ali ne više od toga.

Ipak, postoji nekoliko razloga za optimizam kada su u pitanju korporativne klimatske politike. Naime, „umjerena srednja” grupa očekuje da će klimatske promjene imati veliki uticaj na njihovu strategiju i poslovanje u naredne tri godine, a jedna od pet organizacija očekuje veoma veliki uticaj. Trenutne obaveze grupe, u kombinaciji sa njihovim očekivanjima da će se broj obaveza povećati u nadolazećim godinama, ukazuje na to da se pripremaju za širenje mjera radi postizanja još većeg efekta.

„Izvršni direktori polako postaju svjesni opipljivih koristi klimatskih politika za svoje organizacije, što pokazuje da je održivost razlog za osmišljavanje novih proizvoda, poslovnih modela i stvaranje opšte vrijednosti”, izjavila je Karla Grgić Totić, viša menadžerka i vođa Sustainability & Climate tima u Odjelu za upravljanje rizicima. „Organizacije koje su u našoj analizi smještene u umjerenu srednju grupu spremne su iskoristiti trenutak na širem tržištu i na osnovu svog postojećeg iskustva preduzeti dublje, transformacione mjere, kao što su prilagođavanje poslovanja i infrastrukture kako bi postale otpornije na klimatske promjene ili postavljanje zahtjeva dobavljačima koji se odnose na konkretne kriterijume održivosti. Na kraju, te opsežnije mjere će ubrzati napredak ka našim zajedničkim globalnim klimatskim ciljevima.”

Preporuke za bolje rezultate u područjima sa velikim efektom

Izvršni direktori su sve zabrinutiji zbog efekata neublaženih klimatskih promjena i nastavljaju ulagati u poboljšanje i unapređenje strategije svoje organizacije u oblasti održivosti, kako bi ostvarili opipljivije društvene i poslovne koristi. Deloitteovo izvještaj ističe ključna razmatranja za izvršne direktore koji žele unaprijediti svoje mjere. Na osnovu svojih ključnih prednosti, uz pomoć novih kanala i novih partnera, kompanije mogu poboljšati svoje klimatske mjere i osigurati svoj prosperitet u budućoj ekonomiji sa nultom neto stopom emisija staklene bašte.

Izvor: Svijet osiguranja