kcija ,,Limitirane cijene“ najvjerovatnije će biti produžena i poslije januara iduće godine i trajaće onoliko koliko je potrebno da se sačuva standard građana. Uradili smo istraživanje javnog mnjenja i analize trgovina, a moramo da sjednemo i sa privredom da zajedno kreiramo ambijent, ali ne da samo oni imaju benefit, a građani ne – saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na jučerašnjem radnom doručku sa novinarima na kojem je, zajedno sa partijskim kolegom iz Albanske alternative ministrom javne uprave Marašem Dukajem, predstavio ovogodišnje rezultate resora.

Đeljošaj je kazao da su ovom akcijom uspjeli da zaustave rast cijena, te da su je na vrijeme pokrenuli, prije sprovođenja programa „Evropa sad 2“, imajući u vidu da je postojao rizik da će veći prihodi prouzrokovati i rast cijena.

Podrška

Dodao je da su ove godine podržali privredu sa oko tri miliona eura radi povećanja konkurentnosti, sa posebnim fokusom na proizvodnju, ukazujući da je do sada bila praksa da se podržava „sve i svašta“. Očekuje da će efekti te podrške uskoro biti vidljivi.

“Ako radimo na zatvaranju poglavlja moramo naše privrednike da pripremimo da budu konkurentni sa kompanijama u EU. Ideja je da podrška ide industriji gdje limitiramo cijene, da tako podržimo naše kompanije i da imamo nove kapacitete, fabrike u prehrambenoj industriji. Ako smanjimo uvoz i naše prehrambene kompanije budu konkurentne na našem tržištu, moći ćemo više da kontrolišemo cijene i one mogu biti niže od cijena uvoznih proizvoda”, ocijenio je Đeljošaj.

Upitan za hotel ,,Sveti Stefan“, Đeljošaj je kazao da se radi na tome da se zaštite državni interesi, te da su na Vladi donijete odluke koje su internog karaktera, ali da se nada da će iduće godine biti otvoren.

Na pitanje Pobjede u vezi sa Kreditno-garantnim fondom, Đeljošaj je kazao da je tekst zakona u završnoj fazi te da očekuje da će se pred poslanicima naći u prvom kvartalu iduće godine. Za izradu ovog zakonskog rješenja, kako je naveo, imali su pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj.

“To će biti još jedna velika podrška našoj privredi, posebno malim i srednjim preduzećima koja imaju manju mogućnost za kredite kod komercijalnih banaka, jer će im država garantovati za njihove kredite”, kazao je Đeljošaj.

Radna nedjelja

O vraćanju radne nedjelje, kako je kazao, nije promijenio stav, jer smatra da je bila loša i diskriminatorna odluka da se samo trgovinama zabrani rad nedjeljom, dodajući da nije imao podršku parlamentarne većine da se onima koji žele da rade, uz poštovanje prava zaposlenih, to i omogući.

“Mislim da je to dobro za našu ekonomiju i turističku sezonu. Prenijeli smo trgovinu u benzinske pumpe, mislim da to nije dobro, treba pustiti da rade oni koji to žele”, ocijenio je Đeljošaj dodajući da je u toku i analiza mogućnosti uvođenja sedmočasovnog radnog vremena.

Kazao je da zatvaranje poglavlja 7, 10 i 20 nije samo tehničko dostignuće, već potvrda njihove odlučnosti, zajedništva i predanog rada koji nas vodi ka modernijem, prosperitetnijem društvu.

“Crna Gora je u proteklom periodu ostvarila značajan napredak ka makroekonomskoj stabilnosti, što potvrđuju impresivni rezultati. Naš bruto domaći proizvod zabilježio je rast od 6,3 odsto u 2023. godini, što je jasan pokazatelj poboljšanja životnog standarda građana. Još jedan ekonomski indikator koji govori o snaženju naše ekonomije jeste značajan pad stope nezaposlenosti, koja je u drugom kvartalu ove godine pala na rekordno niskih 11,5 odsto. Mi smo u oktobru ove godine zabilježili pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto što je dodatni pokazatelj uspješnog upravljanja ekonomijom i stabilnosti cijena”, kazao je Đeljošaj.

Dodao je da je uspostavljanjem portala Jedinstvena kontakt tačka znatno olakšan proces pokretanja poslovanja i pristup tržištu usluga u Crnoj Gori.

Međutim, naš zadatak ne može da bude samo otvaranje prema Evropi, već radimo na tome da Crnu Goru pozicioniramo kao pouzdanog partnera na globalnom nivou. Zato smo i potpisali Memorandum o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i SAD – kazao je Đeljošaj.

Racionalizacija javne uprave

Ministar javne uprave Maraš Dukaj poručio je da Crna Gora nikada neće biti sajber ranjiva kao što je bila, jer su postavljeni dobri temelji koji će se razvijati, a 2025. biće godina elektronskih servisa i reforme sistema lokalne samouprave. Dodao je da se bez racionalizacije javne uprave, ne može zaokružiti proces optimizacije.

“S jedne strane imamo situaciju u raznim institucijama da su prenatrpane zaposlenima, dok s druge strane imamo manjak kadra raznih bitnih profesija, kao što je sajber bezbjednost. Radimo na više frontova i kroz novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima smo to definisali, ali to je proces koji traje. Kreirali smo module kako bismo pripremili službenike da budu spremni da rade u Briselu”, kazao je Dukaj.

Dodao je da je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je Zakon o informacionoj bezbjednosti uskladila sa EU direktivom, dodajući da će uskoro biti formirana nacionalna agencija za sajber bezbjednost, ključna institucija za zaštitu crnogorskih institucija od sajber napada koji su, kako je ocijenio, sve češći i opasniji.

“Digitalizacija je jedan od naših primarnih ciljeva, to je uslov demokratije, moramo se svi zajedno uključiti. Iduća godina biće godina digitalizacije i servisa, koji su neophodni za transparentu otvorenu javnu upravu usmjerenu ka privredi i građanima”, poručio je Dukaj.

Godinu na izmaku je, kako je naveo, obilježilo otvaranje prvog Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, što će biti od značaja za obuku kadra iz ove oblasti. Dukaj je naveo i da se otvaranjem Bezbjednosno-operativnog centra štiti informaciona infrastruktura, što kao članica NATO nijesmo imali, ali smo to uradili uz pomoć EU partnera. Kazao je i da je uspostavljanjem Portala otvorenih podataka ostvaren uslov demokratskog opredjeljenja odnosa komunikacije sa građanima, te da očekuje i da će Zakon o slobodnom pristupu informacijama biti gotov iduće godine.

“Završen je i novi Zakon o lokalnoj samoupravi, a cilj je da maksimalno promovišemo decentralizaciju i ulogu opština. Lokalna vlast je primarna vlast svim građanima i od tog nivoa treba da krene reforma javne uprave, nadam se da će se taj zakon brzo usvojiti”, kazao je Dukaj dodajući da su pokrenuli i važne inicijative za neposredan izbor predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.

“Samo u ovoj godini smo imali sedam izbornih ciklusa, koliko to samo košta građane i privredu i koliko je to nizak nivo demokratije. Ovo je bitno za reforme i depolitizaciju javne uprave”, ocijenio je Dukaj.

Kazao je i da je njegov resor uradio sve što je bilo do njih kada je riječ o prijedlogu zakona o Vladi, dodajući da je zakon trenutno u Sekretarijatu za zakonodavstvo na usaglašavanju.