Tekući račun platnog bilansa Evropske unije zabilježio je u trećem kvartalu 2022. godine deficit od 90,2 milijarde eura (-2,3 odsto BDP-a), pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).
Riječ je o smanjenju u odnosu na deficit od 40,3 milijarde eura (-1 procenat BDP-a) iz drugog tromjesečja prošle godine, što je pad i u poređenju sa suficitom od 74,3 milijarde eura (+2 odsto BDP) iz trećeg kvartala 2021. godine.
U trećem tromjesečju prošle godine povećan je deficit na računu roba na -59,4 milijarde eura, sa -82,5 milijardi eura koliko je bio u drugom kvartalu 2022. godine. Takođe, u istom periodu je smanjen suficit na računu usluga na 39,8 milijardi eura, sa 19 milijardi eura.
Deficit računa primarnog dohotka povećan je na -0,6 milijardi eura, dok je deficit računa sekundarnog dohotka smanjen na -20,1 milijardi eura. U istom periodu, suficit kapitalnog računa pretvorio se u deficit, naime, sa nekadašnjih +89,7 milijardi eura pao je na -7 milijardi eura.
Glavni partneri Ujedinjeno Kraljevstvo i Švajcarska
Prema nekonsolidovanim podacima, EU je na tekućim računima sa inostranstvom zabilježila suficit sa Ujedinjenim Kraljevstvom (+57 milijardi eura), Švajcarskom (+21,2 milijarde eura), Kanadom (+9,7 milijardi eura), offshore finansijskim centrima (+7,4 milijarde eura), Hong Kong (+6,2 milijarde eura), Brazil (+4,9 milijardi eura) i Japan (+1,4 milijarde eura).
Deficiti su registrovani na tekućim računima sa Kinom (-69,8 milijardi eura), Rusijom (-24,4 milijarde eura), Sjedinjenim Američkim Državama (-11,5 milijardi eura) i Indijom (-3,4 milijarde eura).
Direktne investicije EU porasle su u trećem kvartalu 2022. godine za 70,1 milijardu eura, a obaveze direktnih investicija su veće za 75,4 milijarde eura. Kao rezultat toga, EU je bila neto primalac direktnih investicija iz ostatka svijeta za 5,3 milijarde eura. Istovremeno, neto priliv portfolio investicija bio je 213,5 milijardi eura, dok su ostale investicije zabilježile neto odliv od 88,3 milijarde eura.
Što se tiče ukupnih stanja na tekućem računu država članica EU (unutar i van EU), prema preliminarnim podacima, četrnaest država članica je u trećem tromjesečju 2022. godine zabeležilo suficit, a trinaest deficit, prenosi Biznis.rs.
Najveći suficit imale su Njemačka (+19 milijardi eura), Danska (+16,1 milijardi eura), Holandija (+13,9 milijardi eura), Hrvatska (+4,1 milijardi eura), kao i Španija i Švedska (obe po tri milijarde eura).
Najveći deficiti bili su u Francuskoj (-20,4 milijarde eura), Italiji (-9,1 milijardi eura), Rumuniji i Češkoj (obe po -8,6 milijardi eura) i Belgiji (-7,4 milijarde eura).
